Nassi [na'si] (de Nassis, Našići), hrvatska plemićka obitelj iz Zadra. U izvorima se spominje od prve polovice XIII. st. God. 1240. zabilježen je Lampredije Nase Bivaldov, vjerojatno rodonačelnik obitelji, na popisu zadarskih vijećnika u izbjeglištvu nakon neuspjele pobune protiv Venecije 1242–47. U XIV. st. Nassi su bili pobornici anžuvinske vlasti i protivnici Mlečana, a pojedini su članovi obitelji sudjelovali u protumletačkoj pobuni 1346 (Frederik i Bivald). U XIV. i XV. st. djelovalo je više uglednih članova obitelji, među kojima više sudaca i rektora. Ujedno su se pojedini članovi obitelji bavili trgovinom pa je u anžuvinskom razdoblju, vremenu najvećega zadarskog ekonomskog poleta, djelovao Petar, jedan od istaknutih trgovaca solju. God. 1409., nakon uspostave mletačke vlasti u Zadru, Mlečani su, zbog proanžuvinskoga stajališta članova obitelji Nassi, tražili iz njihovih redova velik broj talaca, koji su iz Zadra protjerani u Veneciju. Ipak su, unatoč progonima, ostali jedna od najsnažnijih zadarskih plemićkih obitelji. Imali su posjede u svim dijelovima zadarskoga distrikta kao i na otocima, a posjedovali su i mlinove u Crnom i solane na Pagu. U Zadru je početkom XV. st. sagrađena obiteljska palača u gotičko-renesansnom stilu. U razdoblju mletačke vlasti kao savjetnici zadarskoga mletačkog kneza spominju se Rafael (1442–68) i Ivan (1522–40). Obitelj Nassi izumrla je u XIX. st.
