Ošanjići (Ošanići), selo 2 km sjeverozapadno od Stoca, BiH; 1102 st. (1991). Arheološkim iskapanjima (1963–77) otkriveni su ostatci helenističkoga grada koji se sastojao od akropole, velikoga trga, ravno postavljenih ulica i niza javnih i stambenih zgrada. Kiklopski zid akropole, okrenut prema agori, izgrađen je od grubo pritesanih kamenih blokova, a na krajevima je ojačan tornjevima. U središtu akropole stajao je kameni tumul, cisterna i mali hram s portikom i prirodnom špiljom. Agoru, četvrtasti trg, zatvarao je sa sjevera dugački trijem (stoa), a s južne strane reprezentativna građevina s nizom prostorija oko dvorišta. Grad je bio značajno trgovačko središte, o čem svjedoče nalazi različitih tipova amfora, grčke keramike, predmeta umjetničkoga obrta, radionice za izradbu nakita (kalupi za lijevanje i iskucavanje nakita, srebrne pločice). Ime grada nije poznato, ali je vjerojatno bilo u vezi s imenom ilirskoga plemena Daorsa, čiji je glavni grad bio i u kojem su kovali svoj novac. Grad je bio podignut u VII. st. pr. Kr., dok su sačuvane građevine kao i megalitski zid s kraja IV. i početka III. st. pr. Kr. Bio je razoren u I. st. pr. Kr. – U selu se nalazi jednobrodna crkvica s početka XVI. st., u kojoj je pokopan vojvoda Radosav Hrabren-Miloradović. Na njegovoj je nadgrobnoj ploči prikazana ruka s lukom, motiv poznat na stećcima na obližnjoj Radimlji.
