• PRIRODA I TEHNIKA
ilustracija
DVOJNE ZVIJEZDE, Krüger 60, snimljeno 1908 (lijevo); 1920 (desno)

dvojne zvijezde (binarne zvijezde), sustavi dviju zvijezda koje se pod uzajamnim gravitacijskim djelovanjem gibaju oko zajedničkoga → središta mase. U svemiru je broj dvojnih i višestrukih zvijezda veći od broja pojedinačnih zvijezda kao što je Sunce.

Položaj središta mase, period ophoda i svojstva putanja ovise o masama zvijezda i o njihovu međusobnom razmaku; središte mase bliže je geometrijskomu središtu zvijezde veće mase, a što je razmak između zvijezda manji, period je ophoda kraći.

Prema načinu na koji se otkrivaju dvojne se zvijezde mogu podijeliti na vizualne dvojne zvijezde, kada se zvijezde vide odvojeno, astrometrijske dvojne zvijezde, jedna se zvijezda ne vidi, no njezina se prisutnost otkriva po poremećajima gibanja vidljive zvijezde, spektroskopske dvojne zvijezde, obje zvijezde sjaje zajedničkim sjajem, ali se njihova dvojnost prepoznaje po periodičnom udvostručivanju spektralnih linija; zvijezda koja se giba prema Zemlji pokazuje pomak spektralnih linija prema modromu, a zvijezda koja se giba od Zemlje pokazuje pomak spektralnih linija prema crvenomu dijelu spektra (→ dopplerov efekt).

Većina spektroskopski dvojnih zvijezda su bliske dvojne zvijezde (npr. → Šeliak), tj. one kojima su promjeri putanja usporedivi s promjerima samih zvijezda. Bliske dvojne zvijezde razlikuju se po tome jesu li odijeljene (razvijaju se svaka zasebno), poluodijeljene (jedna ili obje zvijezde gravitacijski se izdužuju u smjeru središta mase) ili dodirne (kontaktne), pa dolazi do prijenosa tvari s jedne zvijezde na drugu. Ako obje zvijezde popune svoje → Rocheove šupljine, doći će do međudjelovanja njihovih vanjskih slojeva i one će stvoriti zajedničku atmosferu.

Pomrčinske ili fotometrijske dvojne zvijezde gibaju se u tako položenoj ravnini da se zvijezde na dijelu staze zaklanjaju potpuno ili djelomice pri čem dolazi do smanjenja sjaja (npr. → Kapela Aa i Kapela Ab). Sjaj se jače smanji kada je zaklonjena svjetlija zvijezda. Na temelju oblika krivulje promjene jakosti sjaja određuju se svojstva zvijezda.

U dvojnim sustavima uočene su sve vrste zvijezda: → bijeli patuljci (npr. Sirius B), → pulsari i → crne rupe. Sve → nove zvijezde i → supernove vrste Ia.


PRAVNE NAPOMENE
Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Članci se ne smiju objavljivati u tiskovnom ili elektroničkom obliku kao cjelovite i posebne publikacije bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Sva autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.