Bugojno

Bugojno, grad u srednjoj Bosni, na utoku Poričnice u Vrbas, BiH (Federacija BiH); 15 555 st. (2013; 22 641 st., 1991). Leži u Skopaljskoj dolini, na visini od 570 m. Drvna i metaloprerađivačka industrija; proizvodnja kože i obuće. – Najstarije naselje na području Bugojna nalazilo se na lokalitetu Pod u Čipuljiću; više je puta napuštano i obnavljano. Od oko 700. pr. Kr. približno do 600. pr. Kr. ondje je bilo najutvrđenije gradinsko naselje na području BiH. Iz razdoblja oko 600. pr. Kr. ondje je pronađena vaza s umbro-etrurskim natpisom, najstarijim tragom pismenosti na području BiH. U X. st. područje Bugojna bilo je u sastavu župe Uskoplje, koja mijenja gospodare u osobi hrvatskog i bosanskog vladara. Tek intenzivnijim naseljavanjem katoličkog pučanstva iz Dalmacije u prvoj polovici XIX. st. Bugojno se razvilo u trgovište žitom i stokom, a 1830. navedeno je kao mahala Akhisara. Nakon 1878. postaje administrativno središte Bugojanskoga kotara. Godine 1929. pripalo je Primorskoj banovini, a sporazumom Cvetković–Maček od 26. VIII. 1939. našlo se u sastavu novouspostavljene Banovine Hrvatske. Nakon II. svjetskog rata Bugojno je dio BiH. Tijekom 1992. srpske snage zauzele su sjeverozapadni dio općine. Dolazak više tisuća prognanih Muslimana uvećalo je hrvatsko-bošnjačke nesporazume sve do sukoba (srpanj 1993), u kojem je prognano više od 10 000 Hrvata, koji se polako vraćaju nakon prestanka sukoba.

Bugojno. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10029>.