Bunsen, Robert Wilhelm

ilustracija
BUNSEN, Robert Wilhelm

Bunsen [bu'nzən], Robert Wilhelm, njemački kemičar i fizičar (Göttingen, 31. III. 1811Heidelberg, 16. VIII. 1899). S Gustavom Kirchhoffom (1824–87) osnivač spektralne analize, vrlo djelotvorne analitičke tehnike. Oni su 1859. konstruirali prvi spektralni uređaj s prizmom i njime 1861. otkrili nove kemijske elemente rubidij i cezij. Otkriće se temeljilo na opažanju da svaki kemijski element, prilikom žarenja soli u plamenu, emitira karakterističan elektromagnetski spektar. Spektralni uređaj bio je od velike važnosti u ispitivanju spektara apsorpcije kojima su protumačene Fraunhoferove linije u Sunčevu spektru. Bunsen je prvi pripremio magnezij u čistom stanju, elektrolizom dobio aluminij, konstruirao galvanski članak s cinkom kao negativnim i ugljenom kao pozitivnim polom. Poznati su Bunsenov fotometar i Bunsenova sisaljka, u kojoj mlaz vode povlači sa sobom zrak. Plamenik u kojem izgara gorivi plin, nazvan Bunsenov plamenik, bio je poznat i prije, a Bunsen ga je usavršio i popularizirao. Plin izlazi iz uske sapnice i u donjem, širem dijelu plamenika miješa se sa zrakom, što ga usisava injektorskim djelovanjem. Dovod zraka može se podešavati. Smjesa izgara na gornjem otvoru cijevi i daje postojan plamen bez dima, visoke i stalne temperature.

Bunsen, Robert Wilhelm. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10191>.