STRUKE:

akcijske struje

ilustracija
AKCIJSKE STRUJE, kemijske promjene u živčanoj stanici
ilustracija1ilustracija2

akcijske struje ili akcijski potencijali, promjene električnog potencijala na staničnim membranama (npr. živčanih ili mišićnih stanica) koje nastaju njihovim podraživanjem. Svaka živa stanica koju ovija membrana pokazuje u mirovanju određenu električnu polariziranost, i to pozitivni naboj s vanjske strane stanice, a negativni naboj unutar stanice. Ta se pojava naziva membranski potencijal ili potencijal mirovanja. Finim mikroelektrodama izmjeren je postojeći napon na membranama različitih stanica i on prosječno iznosi oko 60 mV. Membranski potencijal uvjetovan je razlikom koncentracije kalijevih i natrijevih iona na površini membrane, odnosno u samoj stanici, mnogobrojnim negativno nabijenim bjelančevinama u stanici te različitom propustljivošću membrane za ione koji mogu prolaziti kroz nju difuzijom (difuzibilne ione). A. L. Hodgkin ustanovio je da pri potencijalu mirovanja u stanici prevladavaju kalijevi ioni i da je membrana znatno propustljivija za njih nego za natrijeve ione. Zato u mirovanju iz stanice izlazi znatno veća količina kalija, nego što natrija ulazi u stanicu. Tomu je posljedica elektropozitivnost vanjske strane membrane. Kako taj potencijal nastaje pretežnom difuzijom kalija, membranski se potencijal naziva i kalijevim potencijalom. Ako se stanična membrana podraži (mehanički, kemijski, toplinski ili električki), ona naglo povisi propustljivost za natrij i započne niz električnih promjena koje se nazivaju akcijski potencijal. Za manje od 1 ms podražena membrana postaje s unutarnje strane elektropozitivna. To se zbiva zbog kratkotrajna ali znatno povećana ulaženja pozitivno nabijenih natrijevih iona u unutrašnjost stanice. Ta se faza zbog toga naziva natrijskim potencijalom. Za jednako tako kratko vrijeme ponovno se uspostavlja potencijal mirovanja. Živčane stanice i njihove sinapse te receptori osjetnih organa provode te akcijske potencijale do živčanih završetaka. Brzina provođenja akcijskih potencijala veća je kod debelih ovijenih živaca nego kod tankih, a kod čovjeka je 1 do 100 m/s.

akcijske struje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1102>.