ciklon

ilustracija
CIKLON, područja nastanka tropskih ciklona i njihove tipične putanje
ilustracija1ilustracija2

ciklon (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug).

1. Pojava sniženog tlaka zraka u području između 30° sjeverne i 30° južne geografske širine, obilježena vrlo snažnim vjetrovima koji u vrtlogu pušu oko središta vrlo niskog tlaka. Najniži su tlakovi (i do 880 hPa) u središtu ciklona, oko kojeg pušu vjetrovi (na sjevernoj polutki u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, a na južnoj u smjeru kretanja kazaljke na satu). Područje ciklona može se podijeliti na tri dijela: vanjski dio, u kojem se brzina vjetra povećava prema središtu ciklona; na udaljenosti od 20 do 50 km od središta ciklona vjetrovi dosežu brzine od 72 do 180 km/h; područje maksimalnih vjetrova, koje prstenasto okružuje središte ciklona i u kojem brzina vjetrova može doseći i brzine od 300 do 400 km/h; na oko ciklona, koje se nalazi u središtu ciklona i u kojem se brzina vjetra naglo smanjuje na kojih 15 do 20 km/h i u kojem je nebo gotovo vedro ili malo oblačno. Promjer ciklona je nekoliko stotina km (najčešće od 80 do 600 km), a prostire se u visinu od 8 do 15 km. Osim jakih vjetrova u ciklonu su jako razvijeni grmljavinski oblaci, kumulonimbusi, s mjestimičnim jakim pljuskovima kiše (i do 250 mm u jednom satu). Uraganski vjetrovi na moru mogu razviti valove visoke 8 do 10 m, a kad prijeđu na kopno mogu izazvati katastrofalna razaranja i ljudske žrtve (tako je npr. uragan Iniki tijekom rujna 1992. zahvatio Havaje s brzinom vjetra većom od 180 km/h i nanio štetu od 1,8 mlrd. USD, ranio oko 100 i izazvao smrt 7 osoba). Tropski cikloni općenito su jedna od najgrandioznijih pojava u atmosferi: smatra se da ciklon u tijeku 24 sata oslobađa energiju ekvivalentnu redu veličine 500 tisuća atomskih bomba bačenih 1945. na japanske gradove. Cikloni se dijele na: tropske depresije, u kojima vjetar puše brzinom od 37 do 63 km/h, tropske oluje, u kojima je brzina vjetrova između 64 i 118 km/h, te uragane, u kojima vjetrovi premašuju brzine od 118 km/h. Najveći broj tropskih ciklona nastaje na oceanima u sjevernome dijelu tropske zone Tihog oceana (oko 32 na godinu) kada temperatura vode nije niža od 26 do 27 °C i oni se premještaju u skladu s općim vodećim strujanjem zraka u visinama. Jaki tropski cikloni u sjevernome dijelu Atlantskog oceana, Karipskom moru, Meksičkom zaljevu, zapadnome dijelu južnog Pacifika i jugoistočnome dijelu sjevernog Pacifika zovu se uragani, odnosno po američkom engleskome hurikani (hurricane). U Indijskom oceanu, Bengalskom zaljevu i Arapskom moru tropski ciklon naziva se ciklon, a u zapadnome dijelu sjevernog Pacifika, u vodama Kine i Japana tajfun. Na sjeverozapadnoj obali Australije ciklon se zove willy-willy, na zapadnoj obali Meksika cordonazo, a na Filipinima baguio ili baruio. Nastanak i gibanje ciklona (kojima se daju u posljednje vrijeme nazivi ljudskih imena radi boljeg razlikovanja) prati se zadnjih tridesetak godina meteorološkim satelitima, pa se tako na vrijeme upozorava ugrožena područja o mogućem udaru ciklona, čime se uglavnom izbjegnu ljudske žrtve. Zasad nema mogućnosti umjetnog (ljudskog) djelovanja na ciklone radi promjene njihove putanje ili smanjenja intenziteta.

2. Uređaj koji, uz pomoć centrifugalne sile, odvaja prašinu iz zraka i plinova. Mlaz nečistoga zraka ili plina dovodi se tangencijalno u cilindričnu komoru, gdje velikom brzinom spiralno struji prema vrhu komore. Zbog centrifugalne sile, prašina sadržana u zraku ili plinu udara o stijenke komore i pada u spremnik na njezinu dnu, a pročišćeni zrak ili plin odvodi se na vrh komore. Tako se mogu iz zraka ukloniti krute čestice veličine od 10 do 2000 μm. Djelotvornost uređaja povećava se ako se u komoru ugradi rasprskač za vodu (hidrociklon), jer raspršena voda pokupi iz zraka i krute čestice veličine od 1 do 5 μm.

ciklon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11839>.