struka(e):

cretovi (tresetišta, čretovi), vlažna ili natopljena staništa osnovu kojih čine mahovi tresetari i specifične cretne vaskularne biljke koje se djelomično razgrađuju te se talože i tvore gustu organsku podlogu. Dugotrajno taloženje maha tresetara dovodi do nastanka fosilnoga goriva treseta. Cretni uvjeti podrazumijevaju močvarno stanište s niskom koncentracijom otopljenih hranidbenih tvari te niskom pH vrijednosti. Najveće površine cretova nalaze se na sjeveru, u području tajga. Prema nastanku i flornome sastavu obično se razlikuju visoki ili nadignuti, prijelazni i niski ili ravni cretovi. Nadignuti cretovi razvijaju se samo pod utjecajem oborinske vode (ombrofilni cretovi). Glavnu masu čine razne vrste maha tresetara (Sphagnum), pa se još nazivaju i sfagnumski cretovi. Prijelazni cretovi (red Scheuchzerietalia palustris) razvijaju se na kiseloj podlozi pod pretežnim utjecajem podvirne vode kisele reakcije.

Cretovi u svijetu zauzimaju približno četiri milijuna četvornih kilometara, no zbog antropogenog su utjecaja danas vrlo ugroženi, a neki i zaštićeni zakonom. U prošlosti ih je bilo više, o čemu svjedoče i nazivi naselja ili lokaliteta kao Cret, Čret, Začretje i sl. U nas su kao reliktni tip vegetacije iz sveze bijele šiljkice (Rhynchosporion albae) vrlo rijetki i na malim površinama, npr. u Dubravici (Hrvatsko zagorje), Blatuši (Banovina), ponegdje u Gorskom kotaru i na Velebitu. Osim šiljkice, na tim cretovima uz razne mahovine na pojedinim lokalitetima rastu i vrlo zanimljiva mesožderka okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium), močvarna crvotočina (Lycopodiella inundata), zvjezdasti i crni šaš (Carex echinata i Carex nigra), cretna breza (Betula pubescens). Ravni se cretovi stalno navlažuju podvirnom vodom alkalne reakcije, a pripadaju redu Tofieldietalia (Caricetalia davallianae). Ima ih još danas mjestimice u Gorskom kotaru, Lici, na Velebitu, u okolici Plaškoga. Osim mahovina rastu na pojedinim lokalitetima cretni šaš (Carex davalliana), obična kruščika (Epipactis palustris), obična baluška (Tofieldietalia calyculata), crnkasta šiljevina (Schoenus nigricans), tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris), talija (Parnassia palustris).

Citiranje:

cretovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cretovi>.