Čazmanski sandžak

Čazmanski sandžak, osmanski vojno-upravna jedinica na području Slavonije. Pošto su Osmanlije 1552. osvojili Viroviticu, Čazmu (Začasna), Dubrave, Ustilonju i veliko područje koje je pripadalo kotarima Virovitičkomu, Grđevačkomu, Komarničkomu, Rovišćanskomu i Čazmanskomu, pripojili su osvojene krajeve Bosanskomu sandžaku. Osmanski vojvoda u Čazmi nastavio se zalijetati u još slobodne krajeve Slavonije, ali svoje područje nije proširio. Zbog protuakcija hrvatskih četa, osobito od 1556., osmanski posjedi u Slavoniji osjećaju se ugroženima pa na prijedlog bosanskog namjesnika Sofi Mehmed-paše carski divan 15. X. 1557. odobrava osnivanje novoga sandžaka u Slavoniji, nazvanoga Začasna. U njegov su sastav ušli osmanski posjedi između Save i Drave uz rijeke Ilovu i Pakru sve do Požeškoga sandžaka. Tako je Bosanski sandžak ostao bez svojih posjeda u Slavoniji. Na čelo Čazmanskoga sandžaka postavljen je Ferhad-beg Desisalić-Vuković. Središte sandžaka bilo je u gradu Čazmi vjerojatno do polovice 1560-ih. God. 1565. Čazma je spomenuta kao središte sandžaka koji se već te godine naziva po novom središtu Pakrački sandžak.

Čazmanski sandžak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13214>.