Čečeni (Čečenci), kavkaski narod, sami se nazivaju Nahčinci; oko 1,2 milijuna pripadnika (2010), većinom u Čečeniji, Ruska Federacija. Bave se stočarstvom: poljodjelstvo je oskudno. U VII. i VIII. st. Čečeni su primili pravoslavlje pod gruzijskim utjecajem; u početku XVIII. st. primili su islam pa su danas muslimani suniti.
Jezik. Čečenski (nahčinski) jezik zajedno s vrlo bliskim inguškim i udaljenijim bacbijskim tvori nahsku potporodicu nahsko-dagestanske (sjeveroistočnokavkaske) jezične porodice. Ima vrlo bogat glasovni sustav od 47 fonema: 26 šumnih, 6 sonanata i 15 vokala. Morfologija i tvorba vrlo su složene – imenice se dijele na 6 klasa, koje se odražavaju i u nekim glagolskim oblicima. Rečenica se odlikuje tzv. ergativnom konstrukcijom, a adpozicije dolaze iza imenice (poslijelozi). Čečenski i inguški jezik neki jezikoslovci smatraju jednim jezikom u genetskom smislu, ali postoje dva odijeljena i prilično razvijena književna jezika. Pismo je neprikladna adaptacija ruske ćirilice.
