STRUKE:

Delhi

ilustracija
DELHI, Crvena tvrđava u Old Delhiju

Delhi (Dilli), grad u sjevernoj Indiji, drugi po veličini (11 034 555 st., 2011), savezni teritorij (National Capital Territorry of Delhi; 1483 km², 16 787 941 st.) i upravno središte Indije (New Delhi [nju: de'li]; 257 803 st.). Leži na obali rijeke Jumne (Yamuna), na prijelazu iz doline Inda u dolinu Gangesa. Važno prometno, političko, trgovačko i upravno središte. Sastoji se od staroga dijela Old Delhi, novoga dijela New Delhi i stambeno-industrijskih predgrađa. Jezgru Old Delhija (Shahjahanabad) čini Lal Quila/Lal Qila (Crvena tvrđava; dovršena 1648; od 2007. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) i polukružni bedem unutar kojega su sačuvane raskošne mramorne palače i druge građevine. Oko jezgre šire se gusto naseljene stambene i obrtničko-trgovačke četvrti; ondje su i znamenita džamija Jama Masjid (1644–58; najveća u Indiji), Kalan Masjid (1386) te drugi kulturnopovijesni spomenici. Ulica Chandni Chawk (dio nekadašnjega Srebrnog puta, glavne vojne arterije Indije), poznata po svojim tržnicama, trgovačko je središte Old Delhija. Uloga upravnoga sjedišta zemlje zahtijevala je izgradnju kompleksa zgrada za potrebe administracije kao i stambenih četvrti za engleske funkcionare pa se grad u tijeku XIX. st. proširio prema sjeveru. Model Town, zgrada sveučilišta, industrijske četvrti i radnička naselja u tom dijelu grada novijeg su datuma. Prema jugu se Old Delhi nastavlja u New Delhi (izgrađen po europskim urbanističkim načelima od 1913. do 1930; glavni arhitekti Edwin Lutyens i Herbert Baker; karakteristične su široke ulice, parkovi), u koji je iz sjevernog dijela grada preseljeno upravno sjedište Indije. Trgovačko-poslovno središte New Delhija je Connaught, koncentrično izgrađen trg s mnogim bankama, trgovačkim predstavništvima, hotelima i sl. U južnome dijelu Delhija nalaze se mauzolej velikoga mogula Humajuna (1570) te 72,5 m visok minaret Qutb-Minar (1193–1230; najviši u Indiji) s džamijom Quwwat-ul-Islam (1193) i drugim građevinama toga kompleksa (medresa, grobnice), koji su od 1993. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Delhi je kulturno i znanstveno središte sa sveučilištima (najstarije University of Delhi, osnovano 1922), istraživačkim institutima, knjižnicama i muzejima. Na području grada uz industriju (elektronička, elektrotehnička, automobilska, strojograđevna, tekstilna, kemijska, metalna, prehrambena) dobro je razvijeno obrtništvo (proizvodnja filigranskih ukrasnih predmeta, preradba kože i dr.). Delhi je važno čvorište željezničkih pruga, cesta i međunarodnih zračnih linija (zračna luka Indira Ghandi, godišnje više od 35 milijuna putnika); gradska podzemna željeznica među najduljima je u svijetu. – Na području današnjega Delhija poznato je oko 15 slojeva različitih gradskih naselja u razdoblju od V. st. pr. Kr. Tradicija međutim razlikuje 7 gradova koji su ondje postojali od kraja XII. st.: Lalkot (XI–XII. st.), Siri (XII. st.), Jahanpanah (XIV. st.), Tughluqabad (XIV. st.), Firosabad (XIV. st.), Purana Qila (XVI. st.) i Shahjanabad (od 1648). Još 1206. Delhi je postao prijestolnicom Delhijskoga Sultanata, koji je 1398. srušio Timur, pa je prijestolnica prenesena u Agru. Baber je zauzeo Delhi 1526. i otada je njime vladala dinastija Mogula, a perzijski ga je šah opustošio 1739. Do 1803. gradom su vladali hinduski prinčevi Maratha, a tada su ga zauzeli Britanci. Od 1911. Delhi je umjesto Kalkute postao glavnim gradom britanske Indije, a od 1947. britanskoga dominiona.

Delhi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14371>.