STRUKE:

dijamant

ilustracija
DIJAMANT
ilustracija1ilustracija2

dijamant (srednjovj. lat. diamas, genitiv diamantis, prema klas. lat. adamas < grč. ἀδάμας, genitiv ἀδάμαντος: nesavladiv, neukrotiv) (pučki naziv alem-kamen), mineral kubične simetrije, jedna od kristaliziranih modifikacija elementa ugljika u kojoj je svaki ugljik okružen tetraedarski s 4 ugljika; druga je modifikacija grafit, mineral heksagonske simetrije, a njima se pridružuju sintetski fulereni izgrađeni od 60 (ili više) atomskih molekula-kaveza ugljika. Najtvrđi mineral, jake refleksije, većinom bezbojan i proziran; od primjesa može biti modar, crven, smeđ, žut, zelen i crn. Dijamant nastaje kristalizacijom magme uz visok tlak i temperaturu u velikim dubinama. U primarnim ležištima nalazi se u bazičnim eruptivnim stijenama kimberlitima cjevastih oblika (pipes); njihovim trošenjem mogu dijamanti biti isprani i odneseni u pijesak u sekundarna ležišta. Najvažnija nalazišta dijamanata u prvobitnome ležištu nalaze se u južnoj Africi i Arkansasu (SAD); u sekundarnome ležištu ima ih u Indiji, Brazilu, Borneu, Gvajani, na Uralu, u Australiji i Alžiru. Prozirni dijamanti ubrajaju se u najskuplje drago kamenje. Površina im se obično izbrusi u dipiramide s plosnato odbrušenim vrhovima, najčešće na različitoj visini, a cijelo je oplošje prekriveno sekundarnim plohama (fasetama); različiti rezovi, tj. oblici dobiveni brušenjem (poznato ih je više od 20 važnijih s nazivima kao briljant, rozeta, mazarin, peruc, holandska ruža, markiz, kugla, maslina, kaboson…) prilagođuju se u obradbi morfološkim i fizičkim osobinama minerala, nastojeći postići što bolju i jaču refleksiju (vanjsku i unutarnju) svjetlosti. Dijamanti se mjere karatima (1 karat = 0,205 g). Vrijednost im raste s veličinom i prozirnošću. Najpoznatiji su: Koh-i-noor, ovalno brušen u briljant (106 karata), Regent (136 karata); Veliki mogul imao je prvobitno 787 karata, poslije je razbijen u više manjih komada. Jedan od najvećih bio je Cullinan, nađen u južnoj Africi; on je u prirodnome sirovom stanju težio 622 g, imao je dakle više od 3000 karata; bio je razrezan u 9 većih i 96 manjih kamena. Ako se dijamant razvio u radijalno trakastim agregatima, zove se bort. Crni graškasti dijamant veličine jajeta nosi ime karbonado ili karbon. Ti nečisti dijamanti upotrebljavaju se za brušenje, bušenje, poliranje i obradbu tvrdog materijala (dragoga kamenja, porculana, stakla, metala i dr.). Oko 77% ukupne proizvodnje dijamanata primjenjuje se u industriji. Godišnja proizvodnja dijamanata u svijetu kreće se u drugoj polovici XX. st. redovito oko 26 milijuna karata (od toga 20 milijuna služi u industriji). Od 1955. dijamanti se dobivaju i umjetnim putem iz grafita, primjenom visokih tlakova (100 000 at) i temperatura (oko 3000 °C).

dijamant. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 25.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15103>.