Donat

Donat, zadarski biskup (?, druga polovica VIII. st.Zadar, prva polovica IX. st.). Podrijetlom je iz nekog mjesta u Dalmaciji. Biskupom je postao oko 801. U to su doba pod bizantskom vlašću ostali još samo dalmatinski gradovi, među njima i Zadar. Donat je bio jedan od njihovih predstavnika koji su potkraj 805. stigli Karlu I. Velikomu u Thionville (Aquisgrana, Diedenhofen) da bi pregovarali o podvrgnuću franačkomu caru. Na tu misiju uzvratio je Bizant slanjem vojske 807. i 809. kako bi uspostavio bizantsku vlast. Aachenskim mirom 812. nad dalmatinskim je gradovima opet bio uspostavljen bizantski suverenitet, a Donat je sudjelovao u pripremanju mirovnih pregovora pa je na čelu zadarskog izaslanstva pošao u Carigrad noseći caru Karlovu mirovnu ponudu. Car Nikefor oprostio je Zadranima nevjeru, a biskupu Donatu poklonio tijelo sv. Stošije (Anastazije), koje je on potom prenio u Zadar. Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve rotunde (sv. Trojstva, poslije sv. Donata), izgrađene u početku IX. st. Sačuvan je mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim natpisom za moći sirmijske mučenice sv. Stošije. Prema nekim povjesničarima Zadrani su Donata nazivali »ocem domovine«. Bio je pokopan prvotno u crkvi sv. Trojstva, a 1809. ostatci su mu preneseni u svetište katedrale.

Donat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15896>.