Dreyfusova afera

Dreyfusova afera [dʀεfy's~], afera vojne špijunaže koja je prerasla u unutrašnjopolitičku krizu Francuske (1894–1906). God. 1894. francuska protuobavještajna služba otkrila je dokument koji je upućivao na to da neki časnik iz glavnog stožera prodaje vojne tajne Njemačkoj. Bez dovoljne provjere optužen je kapetan Dreyfus, jedini Židov u stožeru, pa je proces dodatno bio opterećen atmosferom antisemitskih napadaja dijela tiska i isto takvog raspoloženja u vojsci. Bez stvarnih dokaza da popis povjerljivih obavijesti (bordereau) potječe od njega, Dreyfus je 1895. osuđen, a iste je godine pukovnik G. Picquart, šef protuobavještajne službe, otkrio da je pravi krivac bojnik Marie Charles Ferdinand Esterházy, ali je vodstvo glavnog stožera njega oslobodilo krivice, a Picquarta poslalo u Tunis. Vijesti o tome prodrle su u javnost i okupile Dreyfusove pristaše u demokratskim i lijevim krugovima. God. 1898. objavio je É. Zola u listu L’Aurore (što ga je izdavao budući premijer G. Clemenceau) svoje znamenito pismo Optužujem (J’accuse…), upućeno predsjedniku F. Faureu. Zbog toga je osuđen na godinu dana zatvora, pa se sklonio u Veliku Britaniju, ali je njegovo pismo razdijelilo Francusku u dva tabora. S jedne su strane bili konzervativni krugovi (antidreyfusovci), koji su u aferi vidjeli samo napadaj na nacionalne interese Francuske, a s druge dreyfusovci, koji su prava pojedinca stavljali iznad državnih interesa. Iste je godine otkriveno kako je dokumente, kojima se htjelo dodatno teretiti Dreyfusa, krivotvorio stožerni pukovnik Hubert Joseph Henry, koji je priznao čin i ubio se u zatvoru, a Esterházy je pobjegao u London. Posljedice afere, koja je prerasla u državnu krizu, bile su odvajanje (1905) Crkve i države, za koju se isticalo kako je država svih građana, te dugotrajna i duboka politička podjela na desne »nacionaliste« i lijeve »antimilitariste«.

Dreyfusova afera. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16236>.