STRUKE:

Duisburg

Duisburg [dy:'sburk], najveće industrijsko središte zapadne Rurske oblasti i luka na utoku Ruhra u Rajnu, savezna zemlja Nordrhein‑Westfalen, Njemačka; 489 559 st. (2010). Nekadašnje zanatsko i rudarsko središte, razvilo se potkraj XIX. st. u središte teške industrije. Pripojenje naselja Meiderich, Laar, Ruhrort (1905), Hamborn (1929), Rheinhausen, Homberg i Walsum (1975) te izgradnja samoga grada doveli su do njegova nagloga teritorijalnog povećanja. Stara gradska jezgra, s obnovljenim kulturnopovijesnim i dr. objektima (Salvatorkirche, gradska vijećnica, kazalište i dr.), stradalima u II. svjetskom ratu, sačuvala je administrativnu i trgovačku funkciju. Goleme komplekse duž obala Rajne i Ruhra, preko kojih vode mostovi, zauzimaju industrijske četvrti, rudnici ugljena (posljednji u četvrti Walsum zatvoren 2008) i lučki bazen. Duisburg, s mnogobrojnim čeličanama, željezarama i valjaonicama te talionicama cinka i bakra, ubraja se u najveća zapadnoeuropska metalurška središta. Duisburg daje 48% njemačke proizvodnje sirovog željeza i 31,8% čelika (1998). Osim metalne industrije i strojogradnje, veliko značenje imaju kemijska (derivati ugljena, lakovi), prehrambena (mlinovi, pivovare) i elektronička industrija, proizvodnja papira, preciznih instrumenata te rafinerije nafte i brodogradnja. Zatvaranjem dijela čeličana (zatvoreno oko 20 000 radnih mjesta) razvijaju se nove grane industrije i visoke tehnologije (mikroelektronika i dr.). Duisburg ima sveučilište (osnovano 1972), više akademija, znanstveno‑istraživačke ustanove, muzeje (Wilhelm–Lehmbruck, brodarski i dr.), operu, akvarij (s dupinima) i druge kulturne i znanstvene ustanove. Luka Duisburg (22 bazena, duljina obale 43 km), kojoj je promet 2010. iznosio 49,3 mil. t, na vodećem je mjestu među svjetskim riječnim lukama i treća (iza Hamburga i Bremen/Bremenhavena) njemačka luka. U lučkom prometu prevladavaju ugljen, koks, rude, žitarice, nafta, umjetna gnojiva. Prva je unutrašnja europska luka koja ima slobodnu lučku zonu (od 1991). Preko kanala Rajna–Herne te Dortmund–Ems povezana je sa Sjevernim morem. Duisburg je i važno prometno čvorište željezničkih pruga, cesta i zrakoplovnih linija. – U blizini se nalaze ostatci rimskoga kastruma poznatoga kao Castrum Deutonis, a 740. ondje je bilo sjedište franačkih kraljeva, koje se spominje kao Diuspargum (Dispargum). Od XI. do XIII. st. imao je kovnicu novca, 1129. dobio gradska prava, 1290. pripao je Vojvodstvu Kleve, a 1614., skupa s njim, Brandenburgu. Od 1655. do 1818. u Duisburgu je postojalo protestantsko Zemaljsko sveučilište.

Duisburg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16525>.