STRUKE:

Düsseldorf

Düsseldorf [dy'səldɔrf], glavni grad savezne zemlje Nordrhein‑Westfälen i riječna luka na Rajni, Njemačka; 588 735 st. (2010). Leži uglavnom uz desnu obalu Rajne. Gospodarsko je središte industrijskog Rajnsko‑ruhrskog područja s mnogobrojnim industrijskim koncernima, trgovačkim poduzećima, bankama (oko 170), Rheinisch‑Westfalen burzom i drugim financijskim te telekomunikacijskim ustanovama. Kulturno i obrazovno središte: Akademija znanosti, Akademija umjetnosti (osnovana 1767; poznata düsseldorfska slikarska škola), sveučilište (osnovano 1965), akademija za modu i dizajn, Robert‑Schumann‑Konservatorium, opera, kazališta, mnogobrojni muzeji, Europski institut za medije i druge znanstvene i umjetničke institucije. Južno od stare gradske jezgre s mnogim gotičkim i renesansnim građevinama (Lambertuskirche, XIII–XIV. st., i druge crkve; gradska vijećnica iz XVI. st.), parkovima, šetalištima i trgovačkim ulicama (Königsallee i dr.) razvio se moderni dio grada. Düsseldorf je jedan od vodećih industrijskim gradova Njemačke s razvijenom strojogradnjom, kemijskom i elektrotehničkom industrijom, proizvodnjom motornih vozila, papira, stakla i piva; izdavaštvo. Međunarodni sajmovi, kongresi; njemačko središte mode. Veliko značenje ima i njegova luka na Rajni s godišnjim prometom 2,2 mil. t (2010). Düsseldorf je važno čvorište željezničkih pruga i autocesta. Vrlo prometna međunarodna zračna luka (Düsseldorf‑Lohausen; 18,9 mil. putnika, 2010, treća u Njemačkoj). – Spominje se prvi put između 1135. i 1159., oko 1190. pripao je grofovima od Berga, a 1283. stekao gradska prava i slobodu od sajamskih i carinskih pristojba. Potkraj XV. st. postao sjedište grofova od Berga, a nakon 1521. ujedinjenih pokrajina Jülich, Berg, Kleve, Mark i Ravensberg. Godine 1614. pripao kneštvu Pfalz-Neuburg i do 1716. bio njegovim središtem. Kratko bio pod bavarskom vlašću (1801–06), potom središte Napoleonova Velikog Vojvodstva Berg, a od 1815. pripada Pruskoj. Od 1824. u Düsseldorfu je bilo sjedište rajnskoga Pokrajinskog zemaljskog sabora. Nakon I. svjetskog rata pod okupacijom savezničkih snaga 1921–25., a u II. svjetskom ratu pretrpio teška razaranja bombardiranjem. Od 1946. glavni grad savezne zemlje Nordrhein-Westfalen. – Godine 1909. Düsseldorfu je pripojen Gerresheim (nastao oko samostanske romaničko-gotičke crkve sv. Hipolita), a 1929. pripojeni su mu Benrath (razvio se kraj grada gospodara od Benrodea, od XIII. st. grofova od Berga) i Kaisewerth (razvio se u IX. st. uz benediktinski samostan, a u XII. st. stekao gradska prava i postao važno carinsko mjesto.

Düsseldorf. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16707>.