STRUKE:

Algonkini

Algonkini (algonkinski algumaking: gdje se lovi harpunom), indijanska plemena u Sjevernoj Americi koja govore ili su govorila algonkinskim jezicima. U doba osvajanja Amerike bili su rašireni u području od Atlantskog oceana do Rocky Mountainsa (Stjenjaka). Pojedina plemena povremeno su stupala u saveze, od kojih su najpoznatiji Abnaki, Pennacook, Powhatan, Illinois, Siksika, Cheyenne i Arapahoa. Od pojedinačnih plemena na atlantskoj obali živjeli su npr. Micmac, Massachusetts, Delaware, Narraganset, Pequot; Montagnais i Nascapi na Labradoru; u unutrašnjosti Cree, Ojibwa (Chippewa), Ottawa, Menomini, Miami, Shawnee; do kalifornijskih obala doprli su Wiyot i Yurok. Lovci, ribari, skupljači plodova, uzgajivači bilja (riža, kukuruz). Razvijen animizam, magija, šamanizam te totemizam (kult medvjeda).Više od 100 000 pripadnika u Kanadi i u SAD-u.

Jezik. Porodica algonkinskih jezika, dio šire algonkinsko-vakaške porodice, obuhvaća mnoge jezike, gotovo po čitavoj Sjevernoj Americi (između 30 i 60° sjeverne širine) naseljenih indijanskih plemena.

Po strukturi, ti su jezici pretežno polisintetičkog i inflektivnog tipa; brojevni sustav s osnovicom 5, ali se obično razvija u decimalni. Kako su Francuzi (u Kanadi) i Englezi prvo došli u doticaj s Algonkinima, indijanske posuđenice koje su došle preko tih jezika najčešće su algonkinske (mokasin, oposum, skunks, tomahavk, totem, vigvam itd.) kao i neka mjesna imena (npr. Mississippi, od missi: velik i siping: voda) (→ indijanci, jezici)

Algonkini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1717>.