struka(e):
ilustracija
FIZEAUOV POKUS, putanja svjetlosti i aparatura koja je primijenjena u pokusu

Fizeauov pokus [fizọ'~], prvo uspješno mjerenje brzine svjetlosti u zemaljskim uvjetima nazvano po Hippolyteu Fizeauu koji je 1849. riješio problem mjerenja kratkih vremenskih intervala konstrukcijom opreme za pokus s udaljenim zrcalima i brzo rotirajućim zupčanikom.

Svjetlost je od izvora prolazila kroz polupropusno zrcalo, između zubaca zupčanika i odbijala se o zrcalo udaljeno od zupčanika 8633 m. Pri povratku svjetlost je ponovno prolazila kroz zupčanik i reflektirala se kroz polupropusno zrcalo do promatrača. Ako bi se za vrijeme dok je svjetlost prešla put do zrcala i nazad kotač zakrenuo za jedan zubac reflektirana svjetlost je mogla proći do promatrača kroz sljedeći razmak između zubaca. Promatrač je opažao svjetlost pri vrtnji zupčanika od 720 zubaca frekvencijom 22 Hz. Kad se kotač vrtio sporije ili brže, svjetlost je nailazila na zubac i promatrač ju nije vidio. Brzina vrtnje zupčanika mogla se usporediti s brzinom svjetlosti. Ako je poznata frekvencija ν vrtnje zupčanika, kutna brzina je ω = 2πν, kut između dva zupca ovisi o broju zubaca Δφ = 2π/n, a vrijeme pomaka za jedan zubac je t = Δφ/ω. Brzina svjetlosti je c = 2d/t = 2dnν, gdje je n broj zubaca na kotaču a d udaljenost između kotača i zrcala.

Dobivena vrijednost za brzinu svjetlosti iznosila je 315 300 km/s što je pogreška oko 5% u odnosu na suvremeno izmjerenu vrijednost. (→ eter)

Citiranje:

Fizeauov pokus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fizeauov-pokus>.