Frankfurt na Majni

ilustracija
FRANKFURT NA MAJNI

Frankfurt na Majni (njem. Frankfurt am Main [fra'ŋkfurt ~ mạin]), luka na Majni i najveći grad u Hessenu, Njemačka; 679 664 st. (2010). Svojim položajem nedaleko od utoka Majne u Rajnu, na mjestu gdje se iz srednje i sjeverne Njemačke lako rajnskom dolinom prelazi u Podunavlje te u Švicarsku i sjeveroistočnu Francusku, grad je važno čvorište riječnih, kopnenih i zračnih veza u zapadnoj Europi. Frankfurt na Majni je jedno od vodećih financijskih (sjedište Deutschen Bank, a od 1999. i Europske središnje banke; 154 strane banke; osiguravajuća društva), industrijskih, trgovačkih, prometnih, znanstvenih (znanstveni i istraživački instituti) i kulturnih središta Njemačke i Europe. U Frankfurtu radi 622 600 zaposlenika (2011). Tradicionalnoj trgovačkoj funkciji (Frankfurtska burza osnovana 1585), koja se očituje i u održavanju međunarodnih sajmova (automobila, tekstila, knjiga), pridružilo se nakon II. svjetskog rata jačanje industrije. U Frankfurtu i u širem urbaniziranom području razvijena je snažna kemijska (»Hoechst«), farmaceutska, elektrotehnička, metalna (osobito automobilska – Opel, Saab, Fiat i dr.), informatička, grafička i prehrambena industrija; djelatnost više od 2200 poduzeća vezana je uz visoku tehnologiju. Trgovačko‑industrijsku i prometnu važnost grada odražava vrlo živ željeznički (oko 350 000 putnika dnevno) i zrakoplovni promet (frankfurtska zračna luka Rhein-Main među prvima je u Europi, a i svijetu, po robnom, 2,2 milijuna t, i putničkom prometu, 52,6 milijuna putnika, 2010); luka na Majni imala je robni promet 4,0 milijuna tona 2010. god. Sveučilište (osnovano 1914; od 1932. naziv J. W. Goethe Universität) ubraja se među najveće u zemlji. Među muzejskim ustanovama i galerijama ističu se Städel (Städelsches Kunstinstitut), Liebieghaus (skulpture) i gradski muzej. U srednjovjekovnoj gradskoj jezgri, teško oštećenoj bombardiranjem u II. svjetskom ratu, očuvano je nekoliko crkvenih građevina pretežno iz XIII. st. (gotička katedrala Sankt Bartolomäus, crkva Sankt Nikolai i dr.). Iz doba procvata u XIX. st. ističu se stara Opera (1873–80), nova burza, željeznički kolodvor. Nakon rata obnovljen je niz arhitektonskih spomenika (među njima Goetheova rodna kuća, gradska vijećnica Römer), a za novije doba karakteristični su neboderi banaka i osiguravajućih društava (zgrada Commerzbank, izgrađena 1994–97., visoka 258,7 m, među najvišim poslovnim zgradama u Europi). – Potkraj I. st. bio je vojnički logor Rimljana (Traiectum ad Mœnum), nakon 110. ondje je bio grad Nida, koji su u polovici III. st. uništili Alemani. God. 794. prvi se put spominje kao Franconovurd, tvrđava na Furtu, sjeverno od Majne, gdje je još od oko 500. bila jedna od palača franačkih vladara, omiljeno boravište karolinških kraljeva (careva) u IX. st., utvrđeno zidinama oko 1000. U prvoj polovici XII. st. kratko je vrijeme bio sjedištem dvora dinastije Hohenstaufovaca. Ubrzo zatim stara carska palača postala je trgovačka jezgra oko koje je rastao budući grad. Od 1147. izborni je grad njemačkih kraljeva i careva, što je potvrđeno Zlatnom bulom Karla IV. (1356), a od 1562. do raspada Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti (1806) i njihov krunidbeni grad. Od 1372. Frankfurt na Majni je pod izravnom upravom države; uslijedio je nagao razvoj obrta i trgovine, a gradski sajmovi održavali su se redovito već od 1240., prvo u jesen, a od 1330. u proljeće. Cehovske organizacije čestim bunama (1355., 1377., 1616. i dr.) nastojale su ograničiti samovolju patricijske uprave grada. Od XVI. st. buja kulturni život, vrlo je razvijeno knjižarstvo; 1749–75. ondje je živio J. W. Goethe. Od XVI. st. može se pratiti i snažan razvoj bankarske i burzovne djelatnosti, zahvaljujući posebice nizozemskim izbjeglicama u doba vjerskih ratova; na početku XIX. st. javljaju se poznate bankarske obitelji Rothschild i Bethmann. God. 1806. izgubio je gradsku samostalnost, a 1810–13. Frankfurt na Majni postao je glavni grad novostvorenoga Velikog Vojvodstva Frankfurt. God. 1816. postao je slobodnim gradom Njemačkoga saveza i sjedištem saveznog parlamenta (do 1866). Frankfurt na Majni je živo sudjelovao u revolucionarnim događajima 1848: od 18. V. 1848. do 30. V. 1849. u gradu je zasjedao Frankfurtski parlament. Nakon raspada Njemačkoga saveza Frankfurt na Majni je zaposjela pruska vojska. Frankfurtskim mirom 1871. zaključen je Francusko-pruski rat 1870–71. U novostvorenome Njemačkom Carstvu gubi položaj bankarskoga središta u korist Berlina, ali se zahvaljujući položaju pretvorio u važno industrijsko središte. U teškim zračnim napadajima za II. svjetskog rata, osobito 1944., stari dio grada gotovo je potpuno uništen. – Svake se godine u Frankfurtu održava najveći i najstariji sajam knjiga (osnovan 1240). U početku je okupljao knjige na latinskom, poslije na njemačkom i dr. jezicima, a bio je poznat po snošljivosti spram različitih svjetonazora. Od 1564. izdavali su se sajamski katalozi, koji su imali značaj tekućih bibliografija. Posljednji katalog tiskan je 1750., što je ujedno i godina prestanka sajma. Obnovljen je tek 1949. i danas je najveće sastajalište, nakladnika, knjižara, agencija i autora iz cijeloga svijeta. U milijunske su naslove, od 1993. uključene i elektroničke publikacije.

Frankfurt na Majni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20452>.