Furlanija

Furlanija (tal. Friuli), kraj u sjeveroistočnoj Italiji; obuhvaća porječje Tagliamenta i donje Soče, između Karnskih Alpa i Jadranskoga mora. Sastoji se od pokrajina Udine i Pordenone. Većina stanovništva govori furlanskim jezikom (retoromanska skupina). Dio je regije Friuli-Venezia Giulia. Područje Furlanije bilo je u antici nastanjeno Ligurima, poslije Venetima. U II. st. pr. Kr. osvojili su je Rimljani, koji su, među ostalim naseljima, podigli Akvileju 181. pr. Kr. i poslije Forum Julii (danas Cividale del Friuli, Čedad), po kojem je nazvan cijeli kraj. U VI. st. Furlanija je pripadala langobardskoj državi, a od 774. franačkoj državi i bila uređena kao markgrofovija. Markgrof Erih ratovao je s Avarima i Hrvatima (799). Godine 803. Hrvatska je potpala pod franačku vlast i kontrolu furlanskih markgrofova Kadaloha i Balderika, koji su poslije ratovali protiv Ljudevita Posavskoga (819–823). Potkraj IX. st. markgrof Berengar (okrunjen 888. za kralja Italije) borio se s Madžarima. Godine 952. Furlanija je pripala Bavarskoj, a 1077. darovao ju je car Henrik IV. akvilejskomu patrijarhu. Veći dio Furlanije stekli su 1420. Mleci, a manji, istočni dio, grofovi Gorički, u čijem je posjedu ostao do 1500., kada je došao pod vlast Habsburgovaca. Godine 1815., odredbama Bečkoga kongresa, potpala je cijela Furlanija pod Austriju. Mletački dio Furlanije sjedinjen je 1866. s Kraljevstvom Italije; s njime je došla pod Italiju i tzv. Beneška Slovenija. Nakon I. svjetskog rata priključeno je Italiji i područje Trsta i Gorice.

Furlanija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20876>.