STRUKE:

Gamow, George

ilustracija
GAMOW, George

Gamow [gẹi'mou], George, (pravo ime Georgij Antonovič Gamov), američki nuklearni fizičar ruskoga podrijetla (Odesa, 4. III. 1904Boulder, Colorado, 19. VIII. 1968). Doktorirao (1928) na Lenjingradskome sveučilištu. Radio u Institutu za teorijsku fiziku u Kopenhagenu (1928–31), uz boravke na sveučilištima u Göttingenu i Cambridgeu, u Radijskom institutu u Lenjingradu (1931–33), u SAD-u na Sveučilištu Georgea Washingtona u Washingtonu 1934–54), Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu (1954–56) i Sveučilištu Colorado u Boulderu (1956–68).

Bavio se kvantnom mehanikom i nuklearnom fizikom, razvio kvantnu teoriju radioaktivnosti i alfa-raspad objasnio s pomoću tuneliranja (1928). Postavio »model kapljice« atomskih jezgara (1929) i razvio kvantnu teoriju nuklearnih procesa, koja vodi razumijevanju termonuklearnih reakcija u unutrašnjosti zvijezda. Proučavao evoluciju zvijezda, odnos mase i sjaja zvijezda i kozmološke probleme. Jedan od glavnih zagovornika Fridmanova ekspandirajućeg svemira, u modificiranoj inačici poznatoj kao veliki prasak. Uočio je da je svemir u svojim ranim fazama stvarao uvjete (analogne onima u termonuklearnome reaktoru) za sintezu kemijskih elemenata koji moraju biti rašireni po cijelome svemiru (1948). Istraživanjima deoksiribonukleinske kiseline (uvođenjem genetičkoga koda 1954) potaknuo je razvoj moderne genetičke teorije. Napisao je popularnoznanstvena djela: Jedan dva tri … beskonačnost (One Two Three … Infinity, 1947) i niz od četiri knjige Gospodin Tompkins (Mr Tompkins, 1939; 1944; 1953; 1967). Bio je član Sovjetske, danas Ruske akademije znanosti (od 1931) i Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1953). Za popularizaciju znanosti dobio je UNESCO-ovu Nagradu Kalinga (1956). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Gamow).

Gamow, George. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21185>.