STRUKE:

Gell-Mann, Murray

ilustracija
GELL-MANN, Murray

Gell-Mann [gelmæ'n], Murray, američki fizičar (New York, 15. IX. 1929). Diplomirao (1948) na Sveučilištu Yale, doktorirao (1951) na Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT) u Cambridgeu. Radio na Sveučilištu u Chicagu (1952–56), bio redoviti profesor na Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech) u Pasadeni (1956–93).

Proučavao je svojstva novootkrivenih subatomskih čestica. Česticama s neočekivano dugim vremenom poluraspada pridijelio je nov naboj, »stranost«, koji ostaje očuvan u jakim međudjelovanjima. Istodobno je uočio skupine od po osam čestica donekle sličnih svojstava (osmerostruki put). Slažući skupine čestica u tablice (koje donekle podsjećaju na tablicu periodnog sustava elemenata) uočio je mjesta (predvidio svojstva) tada još neotkrivenih čestica, primjerice čestice Ω pronađene 1964. Osmerostruki put i svojstva hadrona protumačio je pretpostavkom o postojanju temeljnijih čestica trećinskog električnog naboja, kvarkova, koji s pomoću gluona grade hadrone (kvarkovi su u pokusima potvrđeni 1974. a gluoni 1979). Za kvarkovski model klasifikacije elementarnih čestica i njihovih međudjelovanja dodijeljena mu je Nobelova nagrada za fiziku 1969. U djelu Kvark i jaguar (The Quark and the Jaguar, 1994) opisao je odnos između osnovnih fizikalnih zakona i pojave života.

Gell-Mann, Murray. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21542>.