govedo, domaće

ilustracija
GOVEDO, DOMAĆE, hereford
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

govedo, domaće, govedo udomaćeno na području Bliskog istoka oko 8000 god. pr. Kr. iz divljega Bos primigenius taurus Bojanus, najčešće nazivana tur. Na osnovi analiza genoma goveda može se zaključiti da je udomaćeno govedo vjerojatno iz Anatolije dovedeno u Europu. Najnovije genetske analize dokazuju da goveda u Engleskoj ne potječu od divljih predaka s područja Engleske nego od onih s područja Anatolije. U Hrvatskoj se domaće govedo pojavljuje u starčevačkoj i impresso-kulturi prije oko 8000 godina.

Domaća goveda formirana selekcijskim postupcima znatno se razlikuju od izvornog oblika. Povećana je varijabilnost i stvorene su brojne pasmine. Danas se selekcijom unaprjeđuju specijalizirane pasmine mesnoga, mliječnog i kombiniranog tipa goveda. Od mliječnih pasmina poznatije su holstein i jersey, od mesnih charolais i hereford, a od kombiniranih simentalska pasmina. Promjene svojstava goveda odvijaju se vrlo brzo, jer se u suvremenim selekcijsko-gojidbenim programima koristi smrznuta sperma i embriji najviših genetskih vrijednosti. U najnovijim gojidbenim programima goveda, u zemljama s razvijenim stočarstvom, počinje se primjenjivati hibridizacija.

Prvi gojidbeni program u Hrvatskoj objavljen je 1973. U nas je najbrojnija pasmina simentalac, raste broj holsteina, a počele su se držati i mesne pasmine, ali im je broj neznatan (oko 200 krava). Takav pasminski sastav razlikuje se od onoga u prošlosti, kada je u istočnoj Slavoniji prevladavala podolska pasmina goveda, u Posavini posavska gulja, a u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, kao i uz jadransku obalu, najbrojnija je bila pasmina buša. U Istri se uzgajalo istarsko govedo, često zvano boškarin, iako je to zapravo naziv samo za vola te pasmine. Navedena pasminska struktura počela se intenzivnije mijenjati nakon 1895.

govedo, domaće. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22882>.