struka(e):

građevne konstrukcije, sastavni dijelovi građevine izrađeni od građevnoga materijala (drvene, betonske, armiranobetonske, čelične, aluminijske, od plastike i dr.) ili građevnih elemenata (opeka, bloketa). Prema namjeni su nosive, pa služe za prijenos opterećenja na ležaj, odn. tlo, ili pregradne, tj. pregrađuju ili zatvaraju pojedine prostore u građevini. Građevne konstrukcije mogu imati samo jednu ili obje ove namjene. Nosive konstrukcije u statičkome smislu mogu biti statički određene ili statički neodređene, a prema preuzimanju opterećenja mogu biti opterećene na savijanje (ploče i grede), tlak (stupovi, štapni elementi), vlak (štapni elementi). Prema prostornom rasporedu mogu biti plošne ili prostorne, u obliku punoga nosača, rešetke i ljuske. Prema požarnim svojstvima, građevne konstrukcije mogu biti otporne na požar (pola sata i više) ili bez otpornosti. Prema izradbi su montažne, polumontažne ili monolitne, a prema vrsti masivne, skeletne i okvirne. U zgradi su najčešće građevne konstrukcije temelji, zidovi, stupovi, međukatne konstrukcije, stubišta i krovišta. Temelji se obično izrađuju od betona i služe za prijenos opterećenja na tlo. Zidovi mogu biti zidani od građevnih elemenata povezanih vezivom i ožbukanih (opeka, betonske blokete, prirodni kamen), monolitni (beton, armirani beton), mješoviti (od različitih materijala), drveni (platice, oblice) i posebni tanki pregradni zidovi (različite ploče od gipsa, drvenih vlakana, cementa i sl.). U zidovima zgrade nalaze se i dimnjaci, ventilacijski otvori, vrata i prozori. Stupovi služe samo za prijenos vertikalnog opterećenja, a najčešće se izrađuju zidanjem od građevnih elemenata ili od armiranoga betona (samostalni, dio okvira, dio skeleta), ili pak od čelika (puni i sastavljeni). Međukatne konstrukcije horizontalne su konstrukcije (ploče, grede) koje zgradu dijele horizontalno po katovima i prenose opterećenje na zidove i stupove, a obložene su podnom i stropnom oblogom. Izrađuju se kao drvene stropne konstrukcije (grednici: jednostavni, obični, s upuštenim nasipom, dvostruki i od mosnica), kao armiranobetonski monolitni stropovi (stropne ploče, ploče s gredom, sitnorebričaste ploče) te kao montažni stropovi (različiti sustavi od gredica i uložaka). U statičkome pogledu ravni gredni nosači mogu biti proste grede (oslonjene na 2 ležaja), konzolne grede (1 ležaj), upete grede (2 ležaja) i kontinuirane grede (više ležajeva). Krovišta nose pokrov koji štiti zgradu od atmosferilija. Prema vrsti materijala krovišta su drvene krovne konstrukcije (spojene metalnim elementima, zavrtnjima, čavlima, moždanicima, lijepljenjem, tesarskim vezom ili skobama), armiranobetonske monolitne krovne konstrukcije (skeletne i okvirne), armiranobetonske montažne i polumontažne krovne konstrukcije te različite vrste čeličnih krovnih konstrukcija. Stubišta unutar zgrade sastoje se od stubišnih krakova, odmorišta (podesta) i ograde. U širem smislu riječi u konstrukciju zgrade pripadaju i sve instalacije i oprema ugrađena u zgradu. Od građevnih se konstrukcija sastoje i drugi građevni objekti i građevine u niskogradnji i visokogradnji.

Citiranje:

građevne konstrukcije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gradjevne-konstrukcije>.