Gvajana

ilustracija
GVAJANA, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

Gvajana (Guyana; Kooperativna Republika Gvajana/Co-operative Republic of Guyana), država u sjevernome dijelu Južne Amerike, između Atlantskog oceana na sjeveru, Surinama (duljina granice 600 km) na istoku, Brazila (1606 km) na jugu i jugozapadu i Venezuele (743 km) na zapadu; obuhvaća 214 970 km².

Prirodna obilježja

Gvajana se sastoji od obalne nizine (široka 20 do 80 km), središnje ravnice (15 do 120 m) i ogranaka Gvajanskoga gorja (Mt Roraima, 2810 m) na zapadu, odnosno jugozapadu. Obala (duga 459 km) je močvarna i nerazvedena; iznimka je područje ušća rijeke Essequibo, pred kojim se nalazi više niskih otočića. Gvajana je bogata vodom, izvorišta rijeka su u Gvajanskome gorju; riječna mreža pripada atlantskome slijevu. Veće su rijeke Essequibo (1010 km; odvodnjava glavninu teritorija, plovna 80 km), Courantyne (700 km; duž granice sa Surinamom), Berbice (595 km) i Demerara (345 km); mnogi vodopadi (najviši Kaieteur na rijeci Potaro, 226 m) i brzaci. Prevladava ekvatorska klima s konstantno visokim temperaturama (oko 27 °C; najtopliji mjeseci su kolovoz i rujan s najvećom temperaturom oko 30 °C), velikom vlagom i obiljem oborina. Obala je pod utjecajem sjeveroistočnih pasata i prima godišnje do 2500 mm kiše, kišne šume više od 3000 mm, a savansko područje u unutrašnjosti oko 1600 mm. Više od polovice ukupne godišnje količine oborina padne u razdoblju od svibnja do kolovoza. Veći dio zemlje (80%) prekriva bujna tropska kišna šuma (selva). U obalnome dijelu rastu šume mangrova, a u unutrašnjosti ima savana.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2012. u Gvajani živi 746 955 st. s prosječnom gustoćom naseljenosti od 3,5 st./km² (2012). Glavnina stanovništva (oko 73%) živi u obalnome području na oko 25% ukupne površine zemlje, dok je unutrašnjost gotovo posve pusta (oazna naseljenost). Etnička struktura vrlo je heterogena; najviše je Indijaca (39,8%) i crnaca (29,2%) čiji su predci bili dovedeni za rad na plantažama, kreola (mješanci crnaca i Europljana) ima 19,9%, američkih Indijanaca (Arawak, Karibi, Wai-Wai; 10,5%), te nešto Portugalaca (0,3%), Kineza (0,2%) i dr. Najbrojniji su protestanti (29,9%; od toga pentekostalci 22,8%), hinduisti (24,8%), zatim rimokatolici (7,8%), muslimani (6,8%), anglikanci (5,2%), ostali kršćani (20,7%) i dr. (4,8%). Godišnji se porast broja stanovnika Gvajane usporava; u razdoblju 1991–2002. iznosio je 0,34%, a u posljednjem međupopisnom razdoblju 2002–12. bilježi negativnu stopu od -0,04%. Rezultat je to izrazitog iseljavanja uglavnom visokoobrazovanoga stanovništva (najviše u SAD i Kanadu). Pozitivna stopa prirodnoga priraštaja stanovništva (13,6‰ ili 1,36%, 2013) rezultat je nešto višeg nataliteta (20,3‰) i niskog mortaliteta (6,7‰); smrtnost je dojenčadi 29,9‰ (2013). Stanovništvo je mlado; u dobi je do 14 godina 30,0%, u dobi od 15 do 64 godine 64,9%, a u dobi od 65 i više godina 5,1% stanovništva (2012). Očekivano trajanje života iznosi 63,6 godina za muškarce i 68,9 godina za žene (2013). Ekonomski je aktivno 313 815 stanovnika (2013), od čega je nezaposleno 11,1%. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu radi 16%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15,1%, a u uslužnim djelatnostima 68,9% aktivnoga stanovništva (2012). Sveučilište (osnovano 1963) nalazi se u naselju Turkeyen (dio Georgetowna). Službeni je jezik engleski; razgovorni su hindski, urdski, kreolski, arapski te mnogobrojni indijanski jezici. Nepismeno je 15% stanovništva starijega od 15 godina (2013). Glavni je grad Georgetown (24 849 st., šire gradsko područje 118 363 st., 2012); ostala su veća naselja (2012): Linden (27 277 st.), New Amsterdam (17 329 st.), Anna Regina (11 793 st.), Corriverton (11 386 st.); u gradovima živi 26,4% st. (2012).

Gospodarstvo

Tijekom 1990-ih napušteno je državno upravljanje privredom, te se provodi ekonomska privatizacija. Od početka 1995. Gvajana je članica Svjetske trgovinske organizacije. Državno vlasništvo održano je u pojedinim sektorima i početkom 2000-ih, napose u gospodarski važnoj proizvodnji šećera. Unatoč znatnom prirodnom bogatstvu (zlato, boksit, dijamanti, šume) i rastu BDP-a (u prosjeku 4,4% godišnje, 2010–15), održan je velik udjel siromašnoga stanovništva (oko 35% početkom 2000-ih). Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2015. bila je 3,1 milijardu USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 4120 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (52,9%), a potom industrijski (25,3%) i poljoprivredni (21,8%). U poljoprivredi prevladava uzgoj šećerne trske, riže i povrća. Iskorištavanje rudnoga bogatstva prevladava u industrijskome sektoru, a potom proizvodnja hrane i pića (rum). Stopa nezaposlenosti je 11,1% (2013). Vrijednost izvoza ostvarenoga 2015. bila je milijardu USD, a uvoza 1,7 milijardi USD. Najvažniji izvozni proizvodi su: zlato (25% izvoza), šećer, boksit, drvo, riža, te morski rakovi. Od 2009. do 2014. vrijednost izvoza povećana je za 46% (proizvodnja zlata porasla je s 9,3 tone 2009. na 14,9 tona 2013). U uvozu prevladavaju naftni derivati (oko 33%), te strojevi i vozila (oko 25%); uvoze se također kemikalije, prehrambeni proizvodi i dr. Prema udjelu u izvozu (2014) vodeći su partneri SAD (26,9%), Europska unija (25,1), Venezuela (9,6%) i Kanada (8,4%), dok se najviše uvozi iz SAD-a (25,4%), Trinidada i Tobaga (19,8%), Venezuele (10,1%) i Europske unije (8,3%). Veličina javnoga duga je 67,4% BDP-a (2015).

Promet

Prometni je sustav Gvajane slabo razvijen, ograničen uglavnom na priobalni pojas. Od 7970 km cesta, asfaltirano je svega 590 km ili 7% (2001). Glavni su cestovni pravci: Georgetown – New Amsterdam – Paramaribo (Surinam) duž atlantske obale i Georgetown – Linden (rudnici boksita) u unutrašnjosti. Glavne su luke Georgetown i New Amsterdam (Atlantski ocean) te Linden na rijeci Demerari. Duljina unutarnjih plovnih puteva iznosi oko 1000 km; živ je promet na rijekama Essequibo, Demerara i Berbice. Međunarodna zračna luka (Cheddi Jagan) nalazi se 40 km južno od Georgetowna.

Novac

Novčana je jedinica gvajanski dolar (dollar; G$, GYD); 1 gvajanski dolar = 100 centa.

Povijest

Ugovorima 1814. i 1815. u Parizu i Londonu razgraničeni su kolonijalni posjedi Velike Britanije i Nizozemske u Gvajani. Godine 1831. nazvana je Britanskom Gvajanom. Nakon oslobođenja robova crnaca (1834), koji su napustili plantaže i postali radnici u gradovima, bijeli su plantažeri dovodili na njihova mjesta najamne radnike s Indijskoga potkontinenta; oni su u XIX. i XX. st. postali relativna većina stanovništva i uz crnce faktor u povijesti Gvajane. Teritorij Gvajane znatno je povećan priključenjem područja što ga je Venezuela međunarodnom arbitražom 1897. ustupila Velikoj Britaniji. Arbitražom su regulirani i pogranični sporovi s Brazilom 1900. Gvajana je 1928. dobila status krunske kolonije, po kojem se od tada upravljalo, ali je i dalje nazivana Britanskom Gvajanom. Nakon II. svjetskog rata razvija se u Gvajani pokret za neovisnost. Ograničenu samoupravu Gvajana je dobila 1953; proširena je 1961. U borbi za neovisnost utjecajna je bila Narodna progresivna stranka (PPP; osnovana 1950), koju je vodio Cheddi Jagan (podrijetlom Indijac). Stranka je pobijedila na izborima 1953 (potom su joj britanske vlasti privremeno zabranile djelovanje), 1957. i 1961. Skupina crnačkih političara pod vodstvom Forbesa Burnhama izdvojila se 1955. iz PPP-a i osnovala Narodni nacionalni kongres (PNC). Planovima Jaganove vlade protivili su se 1963. radnički sindikati (pod Burnhamovim utjecajem); zbog općega štrajka i etničkih sukoba između crnačke i indijske zajednice, uvedeno je izvanredno stanje uz britansku vojnu pomoć. Nakon izbora održanih potkraj 1964. Burnham je stvorio koalicijsku vladu bez PPP-a. Na konferenciji u Londonu (studeni 1965), koju su Jaganove pristaše bojkotirali, donesen je novi ustav, a neovisnost je proglašena 26. V. 1966 (napušten je naziv Britanska Gvajana). Na izborima 1968. pobijedio je PNC i Burnham je ostao premijer (održao se na vlasti do smrti 1985); 23. II. 1970. Gvajana je proglašena kooperativnom republikom, a Arthur Chung izabran je za prvoga predsjednika republike. Nakon donošenja novoga ustava 1980., kojim je uveden predsjednički sustav, Burnham je izabran za predsjednika republike. Na izborima 1992., 1997. i 2001. pobijedio je PPP (Jagan je bio predsjednik od 1992. do smrti 1997); od 1999. predsjednik je Bharrat Jagdeo (PPP). Nakon neovisnosti Gvajana je izložena teritorijalnim zahtjevima Venezuele i Surinama; sporovi oko morskih granica obnavljaju se potkraj 1990-ih. Donald Ramotar, vođa PPP-a, predsjednik je od kraja 2011. Nakon izbora u svibnju 2015. predsjednik je postao David Granger, vođa PNC-a (od 1979. bio je zapovjednik oružanih snaga, umirovljen je 1992; bio je oporbeni kandidat za predsjednika na izborima 2011).

Politički sustav

Prema Ustavu od 6. X. 1980 (izmijenjen ustavnim reformama iz 1996), Gvajana je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednika republike biraju građani na način da vođa stranke koja je na parlamentarnim izborima osvojila najviše glasova postaje predsjednik republike. Izbori se moraju održati najmanje svake pete godine, a ne postoji ograničenje u broju mandata. Predsjednik je šef države i vrhovni autoritet izvršne vlasti, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, imenuje članove vlade, ima pravo veta na zakone izglasane u parlamentu. Izvršnu vlast provodi vlada (kabinet) čije članove imenuje predsjednik republike, a oni su za svoj rad odgovori parlamentu. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština (National Assembly) sa 65 zastupnika koje biraju izravno građani (uz to najviše se 4 člana mogu kooptirati u parlament no oni nemaju pravo glasa). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. U hijerarhiji sudbene vlasti najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud (Supreme Court Judicature) koji se sastoji od Apelacijskoga (prizivnog) suda (Judicial Court of Appeal) i Visokoga suda (High Court). Administrativno je država podijeljena na 10 regija. Nacionalni praznik: Dan Republike, 23. veljače (1970).

Likovne umjetnosti

Posebno je važna izradba tradicijskih umjetničkih izrađevina (keramika, košaraštvo, tkanje), kojom se i danas nadahnjuju suvremeni umjetnici: Ronald Savory (rođen 1933), Guy Marco (rođen 1961), Dudley Charles (rođen 1945), Oswald Hussein (rođen 1954) i dr. Od XVII. st. prevladavaju radovi nastali po europskim uzorima. U XX. st. afirmirali su se domaći umjetnici: međunarodnu afirmaciju ostvarili su Denis Williams (1923–1998), Frank Bowling (rođen 1936) i Aubrey Williams (1926–90) te Marjorie Broodhagen (1912–2000).

Gvajana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23908>.