Halleyjev komet

ilustracija
HALLEYJEV KOMET

Halleyjev komet [hæ'li ~], prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava. Nazvan prema Edmondu Halleyju koji ga je opažao 1682. te povezao s prethodnim pojavama iz god. 1531. i 1607., za koje je utvrdio da ih je bilo oko 30, počevši od 476. pr. Kr. Prosječan period obilaska iznosi 76 godina, a mijenja se od 74 do 79 godina. Giba se retrogradno (nagib prema ravnini ekliptike 162,262°) veoma izduženom stazom (ekscentricitet 0,967), pa se Suncu približi na 0,586 astronomskih jedinica, odn. udalji na 35,082 astronomskih jedinica. Posljednji put prošao je kroz perihel 9. II. 1986. Izbliza su ga proučavale letjelice Giotto, Sakigake, Suisei i Vega. Snimka s Giotta pokazuje izduženu jezgru izmjera 7,2 km × 7,2 km × 15,3 km. Iz vrlo tamnog tla na osunčanoj površini jezgre izbijali su mlazovi isparene tvari (leda i prašine) u obliku gejzira. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. godine.

Halleyjev komet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 17.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24188>.