Hamilton, William Rowan

Hamilton [hæ'miltən], William Rowan, irski matematičar i fizičar (Dublin, 4. VIII. 1805Dunsik, 2. IX. 1865). Bio je čudo od djeteta; u dvanaestoj godini proučavao djelo Isaaca Newtona Matematički principi filozofije prirode, a već u dvadeset i drugoj postao profesorom astronomije na Trinity College u Dublinu. Nakon radova iz geometrijske optike iznio tzv. Hamiltonov princip (1835) i Hamiltonovu formulaciju mehanike, koja je imala važnu ulogu pri oblikovanju kvantne mehanike. Definirao je osnovne diferencijalne operacije nad poljima, uveo je vektorsko polje i nabla operator. Godine 1843. uveo kvaternione, hiperkompleksne brojeve s četirima komponentama, za koje ne vrijedi komutativnost množenja (nekomutativne algebre poslije su se pokazale temeljem kvantne mehanike). Bio je član Kraljevske irske akademije (od 1837., predsjednik 1837– 46), ruske Carske akademije znanosti (danas Ruska akademija znanosti, od 1837) i prvi inozemni član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1864). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Hamilton) (→ hamiltonijanski sustavi; princip najmanjega djelovanja)

Hamilton, William Rowan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24261>.