heterozis (grč. ἑτέρωσıς: mijena), pojava bujnosti F1 generacije (→ generacija), koja se iskorištava u poljoprivredi za dobivanje hibrida veće rodnosti od roditelja. Uočena je u križanaca F1 generacije kod samooplodnoga (autogamnog), stranooplodnoga (alogamnog) razmnožavanja i bilja s vegetativnim razmnožavanjem. Koristi se u proizvodnji hibrida kukuruza, suncokreta, šećerne repe, rajčice, luka i drugih vrsta. Kod voćarskih vrsta i ukrasnih biljaka s vegetativnim razmnožavanjem, nove sorte zasnivaju se na heterozisu koji se vegetativnim razmnažanjem trajno fiksira u nepromijenjenome heterozigotnom stanju. Povećanje vrijednosti svojstva ili svojstava u F1 generaciji događa se nakon križanja roditelja koji se genetski razlikuju. Pojava će se uočavati u onim kombinacijama križanja u kojima genotipovi imaju međusobno svojstvenu i genetski uvjetovanu kombinacijsku sposobnost za ekspresiju hibridne snage. Vrijednost heterozisa procjenjuje se u odnosu na roditelje (relativni heterozis), a znači razliku između srednje vrijednosti svojstva F1 generacije i roditeljskoga prosjeka (heterozis) ili između F1 generacije i roditelja s većom srednjom vrijednosti (heterobeltiozis). Genetska osnova heterozisa do danas nije u potpunosti razjašnjena.
