struka(e): povijest, kulturna
ilustracija
HOROSKOP, horoskopski znakovi iz knjige De astrorum scientia Leopolda Austrijskoga, 1489., Augsburg

horoskop (grč. ὥρα: doba + -skop), crtež, obično u obliku zrakasto podijeljenoga kruga ili kvadrata, koji prikazuje stanje na nebeskom svodu u određenom trenutku, a izrađuje se radi astrološkoga proricanja. Površina horoskopa podijeljena je na 12 polja prema 12 »znakova« zodijaka koji odgovaraju pojedinim razdobljima godine; u pojedina polja ucrtavaju se Sunce, Mjesec i planeti prema njihovu međusobnom položaju (»konjunkciji«, »opoziciji«) i položaju na zodijaku, kako se ti položaji vide sa Zemlje u ono vrijeme (dan i sat određene godine) u koje pada događaj koji se ima astrološki protumačiti: rođenje neke osobe, početak nekog pothvata, rata i sl. Horoskop se astrološki tumači po vrlo složenim pravilima, a ona se zasnivaju na pretpostavci da pojedina nebeska tijela (kao predstavnici mitoloških božanstava) posve određeno utječu na pojedinca, društvo i prirodu, a da se pojedinačni utjecaji odražavaju na različit način u svezi s međusobnim rasporedom nebeskih tijela (blizini, nasuprotnosti, kutu udaljenosti i sl.) u trenutku koji je na horoskopu opisan. – Izrađivanje horoskopa bilo je vrlo prošireno u starom i srednjem vijeku (osobito od XIV. st.); sastavljači horoskopa za vladare i ostale visoke predstavnike feudalnog društva bili su često i znameniti astronomi (npr. J. Kepler). Premda znanost ne priznaje astrološke pretpostavke o utjecaju zvijezda na »sudbinu«, astrološko praznovjerje i s njim povezana potražnja horoskopa traju i popularni su sve do danas. Osim horoskopa europskoga podrijetla popularni su dalekoazijski (npr. kineski) i srednjoamerički (npr. aztečki) horoskopi.

Citiranje:

horoskop. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/horoskop>.