Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

ilustracija
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
ilustracija1ilustracija2

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), najviša kulturna i znanstvena institucija u Hrvatskoj, kojoj je cilj promicanje hrvatske znanosti i umjetnosti, poticanje i organiziranje znanstvene i umjetničke djelatnosti te razvijanje znanstvene i kulturne suradnje Hrvatske s drugim zemljama. U duhu ilirizma i ideja hrvatskog narodnog preporoda, bila je zamišljena kao središnja znanstvena i umjetnička institucija svih južnoslavenskih naroda pa je dobila naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (Academia scientiarium et artium Slavorum meridionalium). Temelji Akademije postavljeni su tijekom prve polovice XIX. st. zaključkom Hrvatskoga sabora 1836. o osnivanju »učenoga društva«, a potom i Čitaonice u Zagrebu. Godine 1850. I. Kukuljević Sakcinski osnovao je Društvo za jugoslavensku povjestnicu i starine kao preteču Akademije. Na poticaj đakovačkoga biskupa J. J. Strossmayera, i uz njegovu novčanu donaciju od 50 000 forinta, uručenu banu J. Šokčeviću, utemeljena je 1860. Akademija koja je službeno otvorena kada je car Franjo Josip I. potvrdio njezina pravila 4. III. 1866. Prvim pokroviteljem Akademije Sabor je proglasio J. J. Strossmayera, dok je F. Rački postavljen za prvoga predsjednika. Ujedno je izabrano 14 njezinih stalnih članova. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni. Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. God. 1868. Strossmayer je otkupio knjižnicu i rukopise I. Kukuljevića Sakcinskoga pa je u sklopu Akademije osnovana knjižnica s arhivom. Od 1892. arhiv djeluje kao samostalna ustanova. Od bogata fonda knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu. Pod nazivom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti djelovala je do proglašenja NDH 1941., kada je ukinuta i osnovana pod nazivom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Nakon II. svjetskog rata obnovljena je pod nazivom JAZU (1947), da bi Hrvatski sabor 1991. izglasovao nov Zakon o Akademiji i donio odluku o njezinu ponovnom preimenovanju u HAZU. Dosadašnji su predsjednici Akademije: F. Rački (1866–86), P. Muhić (1887–90), J. Torbar (1890–1900), T. Smičiklas (1900–14), T. Maretić (1914–18), V. Mažuranić (1918–21), G. Janeček (1921–24), G. Manojlović (1924–33), A. Bazala (1933–41), T. Matić (1941–45), A. Štampar (1947–58), G. Novak (1958–78), J. Sirotković (1978–91), I. Supek (1991–97), I. Padovan (1998–2003), M. Moguš (2004–10), Z. Kusić (2011–18), V. Neidhardt (od 2019).

Članovi Akademije, prema Statutu iz 1974., mogu biti počasni, pravi (redoviti), dopisni i suradnici (od kraja 1971. do 1991. postojali su i izvanredni članovi). Sveukupno Akademija broji do 160 redovitih članova, do 160 dopisnih te 100 članova suradnika. Svake druge godine sastaje se Skupština za izbor novih redovitih i dopisnih članova te članova suradnika. Pritom svaki razred prima obično jednoga redovitog člana, više članova suradnika te dopisnih članova. Prijedloge za izbor daju Akademijini razredi, vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, sveučilišni senat te znanstvena vijeća znanstvenih institucija. Svi redoviti i počasni članovi Akademije čine Skupštinu, najviše upravno tijelo Akademije. U sklopu uprave djeluje i Predsjedništvo Akademije, te Uprava i Koordinacijski odbor kao pomoćna tijela Predsjedništva Akademije.

Akademija je podijeljena u razrede, pri čemu su isprva djelovala tri, od 1919. četiri, a od 1955. osam razreda. Danas ih ima devet: 1. za društvene znanosti; 2. za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; 3. za prirodne znanosti; 4. za medicinske znanosti; 5. za filološke znanosti; 6. za književnost; 7. za likovnu umjetnost; 8. za glazbenu umjetnost i muzikologiju; 9. za tehničke znanosti.

Razred za društvene znanosti pokriva područje prava, ekonomije, povijesti, arheologije, filozofije, sociologije, politologije, etnologije i demografije. Izdaje više stručnih edicija, među kojima su značajniji Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti/Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti u Zagrebu, Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Anali za povijesne znanosti u Dubrovniku, Anali za znanstveni rad u Osijeku, Djela Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Radovi Zavoda za ekonomska istraživanja. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti djeluje u okviru Akademije (Centar za kemiju organskih prirodnih spojeva, Centar za teorijsku fiziku, Zavod za povijest i filozofiju znanosti) i matičnih ustanova (Prirodoslovno-matemački fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Institut »Ruđer Bošković« i dr.). Razred za prirodne znanosti djeluje unutar Akademije u okviru više znanstvenih vijeća, odbora, zavoda i kabineta. Ujedno surađuje s fakultetima i znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu objavljujući rezultate istraživanja u mnogobrojnim stručnim časopisima. Razred za medicinske znanosti djeluje u okviru matičnih ustanova (Imunološki zavod, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija, Kliničko-bolnički centar Rebro, Klinička bolnica »Sestre milosrdnice«, Medicinski, Stomatološki i Veterinarski fakulteti i Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti u Akademiji). Ujedno djeluje više odbora posvećenih istraživanju pojedinih područja medicine i veterine. Razred za filološke znanosti djeluje unutar više odbora (za dijalektologiju, onomastiku, etimologiju, hrvatski latinizam, leksikografiju). Razredi za književnost, za likovne umjetnosti, za glazbenu umjetnost i muzikologiju te za tehničke znanosti djeluju preko zasebnih odbora i surađuju sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu.

Unutar svakoga pojedinog razreda djeluju redoviti članovi i suradnici. Na čelu su razreda tajnik, njegov zamjenik te predstavnik u Predsjedništvu Akademije. Svoju znanstvenoistraživačku djelatnost razredi ostvaruju u znanstvenoistraživačkim jedinicama, zavodima za znanstveni rad, znanstvenim vijećima, muzejsko-galerijskim jedinicama te jedinicama u sastavu stručnih službi HAZU. Znanstvenoistraživačka djelatnost usmjerava se putem redovitih sjednica pojedinih razreda i znanstvenih vijeća. Pojedine jedinice redovito izdaju znanstvene i stručne časopise i knjige, predlažu znanstvene projekte, organiziraju znanstvene skupove i javna predavanja, predlažu kandidate za nagrade što ih dodjeljuje Akademija i organiziraju znanstvenu suradnju sa stranim znanstvenim institucijama. U tom se okviru osobita pozornost posvećuje jačanju znanstvene suradnje između HAZU i nacionalnih akademija drugih zemalja te između pojedinih znanstvenih jedinica Akademije sa srodnim akademijskim institucijama u inozemstvu.

U sastavu Akademije djeluje više znanstvenoistraživačkih i galerijsko-muzejskih jedinica te kabineta i centara. Znanstvenoistraživačke su jedinice: Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Puli, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zavod za istraživanje korozije i desalinizaciju u Dubrovniku, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu, Zavod za povijest i filozofiju znanosti u Zagrebu, Jadranski zavod u Zagrebu, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu, Zavod za ornitologiju u Zagrebu te Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe u Zagrebu. Muzejsko-galerijske jedinice: Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet grafike, Strossmayerova galerija starih majstora, Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli i Arboretum Trsteno. Unutar Akademije djeluje Arhiv Akademije, Orijentalna zbirka, Knjižnica i Zaklada HAZU te niz kabineta i centara: Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti »Juraj Križanić«, Kabinet za proučavanje strukture i funkcije osjetnih organa, Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija i Centar za kemiju organskih spojeva.

Akademija veliku pozornost posvećuje nakladničkoj djelatnosti u okviru koje se izdaju mnogobrojni časopisi, knjige, monografije, rječnici, katalozi izložaba. Prvi broj najstarije serije izdanja pod nazivom Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti/Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izašao je 1867. i do 2012. tiskano je 514 svezaka. Slijedila su nakon toga i druga Akademijina izdanja, kojima je obilježen njezin rad: Spomenici koji se odnose na povijest južnih Slavena (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium), zbirka izvora za povijest južnih Slavena (od 1868), Starine (od 1869), Stari pisci hrvatski (od 1869), Povijesno-pravni spomenici južnih Slavena (Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium), zbirka pravnih izvora (od 1877), Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (od 1877), Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika (1880–1976), Djela Jugoslavenske akademije (od 1882), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena (od 1896), Građa za povijest književnosti hrvatske (od 1897) te Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), koji obuhvaća diplomatičke isprave iz razdoblja 743–1400., a do sada je objavljeno (od 1904. do 1990) 18 svezaka. God. 1990. započet je rad na izradi dopuna te edicije, a do sada su tiskana dva sveska: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i SlavonijeDodaci (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Supplementa) (I–II, 1998–2002).

Pojedini Akademijini znanstveni instituti izdaju posebne edicije s najnovijim istraživanjima za određeno područje. Od sredine 1990-ih Akademija radi na projektu Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, kojemu je cilj izdavanje višejezične sinteze hrvatske povijesti u pet svezaka. Do 2009. objavljena su četiri sveska od kojih su neki prevedeni na francuski i engleski jezik, a pripremaju se i izdanja na njemačkom i ruskom. U tijeku je i projekt Acta Croatica, u sklopu kojega se priprema novo kritičko izdanje najvažnijih hrvatskih diplomatičkih isprava pisanih glagoljicom za razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka.

Službeni dan HAZU 19. je travnja, kao spomen na odluku Hrvatskoga sabora (19. IV. 1861) kojom je prihvaćen prijedlog J. J. Strossmayera o osnivanju JAZU u Zagrebu i o njezinu stavljanju pod saborsku zaštitu. Dana 15. travnja 1993. Skupština Akademije donijela je odluku o proslavi Dana HAZU te odluku o osnivanju Nagrade Hrvatske akademije. Unutar Akademije djeluje Zaklada HAZU radi financijske potpore značajnijim znanstvenoistraživačkim projektima.

Knjižnica HAZU

Knjižnica HAZU jedna je od najvećih i najbogatijih hrvatskih znanstvenih knjižnica. Osnovana je 1867., a već 1868. Akademija je kupila privatnu biblioteku I. Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog političara i povjesničara, od 12 000 svezaka. Do danas su mnogi znameniti ljudi darivali, oporučno ostavljali ili prodavali svoje knjige (I. Ignatijević Tkalac, D. Kušlan, F. Kurelac, M. Bogović, B. Šulek, F. Rački, F. Marković, I. Tkalčić, I. Milčetić, A. Trumbić, Nada Klaić, M. D. Grmek i dr.).

Knjižnica je namijenjena istraživačima u području humanističkih i društvenih znanosti. Fond sadrži oko 300 000 svezaka knjiga i vrlo bogatu zbirku stranih i domaćih serijskih publikacija te poseban odjel starih i rijetkih knjiga, u kojem se čuvaju i prva izdanja djela D. Zlatarića, H. Lucića, A. Čubranovića, M. Držića, J. Barakovića, M. Marulića, M. Divkovića, F. Vrančića, M. Vlačića, P. Zrinskoga, P. R. Vitezovića, I. Lucića, B. Krčelića i dr. Redovito izmjenjuje Akademijina izdanja približno sa 700 akademija i znanstvenih institucija u Europi i svijetu, bibliografsko je središte Akademije, a postupno se pretvara i u središte Akademijina knjižničnoga sustava i suvremeni informacijsko-referalni centar kojemu je zadaća posredovanje svih vrsta informacija o Akademiji i njezinim izdanjima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26392>.