Hvarska buna

Hvarska buna, sukob plemića i pučana za udio u vlasti hvarske komune. Buna je započela kao urota nekoliko uglednih pučana u gradu Hvaru, kojima su se u svibnju 1510. pridružili seljaci iz unutrašnjosti otoka pod vodstvom M. Ivanića. Pošto su starogradske plemiće prisilili da prihvate njihove uvjete, upali su u Hvar i uz pomoć tamošnjih pučana podnijeli hvarskomu knezu zahtjev da pučani budu ravnopravni članovi Velikoga vijeća te da se porez ravnopravno podijeli na sve članove hvarske komune. Istodobno su naoružali 30 brodova kojima su blokirali cijeli otok, surovo se obračunali s hvarskim plemićima uništavajući njihovu imovinu i prisilili većinu njih na izbjeglištvo na otocima Braču i Korčuli. Kako ustanak nije bio uperen protiv vlasti Mletačke Republike, ona je organizirala pokušaj mirenja između pučana i plemića u Veneciji u svibnju 1511. Kada su postigli dogovor, na otok Hvar bio je poslan mletački providur Sebastian Giustiniani da sredi prilike i uspostavi red. No on je svojom oštrom osvetničkom politikom osudio 69 pučkih vođa na vješanje i sakaćenje, što je ponovno potaknulo izbijanje pobune. God. 1512. uspio je osvojiti Vrbosku i uvjeriti dio pučana da prestanu s oružanim akcijama. Kako su Mlečani i dalje podržavali plemiće u čuvanju njihovih stečenih prava, u ljeto 1514. ponovno je buknula pobuna pučana pod vodstvom M. Ivanića, Jakova Blaškovića i Ivana Surele. U kolovozu 1514. pobunjenici su osvojili grad Hvar i pobili velik broj plemića. Taj je čin prisilio Mletačku Republiku da na Hvar pošalje flotu od 15 ratnih galija pod vodstvom providura Vincenza Capella, koji je od 15. IX. do 16. X. 1514. uništio pobunjeničku mornaricu na moru, potopio sve brodice pučana u Hvaru, Visu, Starome Gradu, Vrboskoj i Jelsi, uveo pomorsku blokadu otoka te, iskrcavši se, vojno porazio pobunjene pučane. Kada je ugušio pobunu, dao je povješati njihovih 20 istaknutih vođa, a ostale je tjelesno kaznio ili protjerao s otoka. M. Ivanić uspio se spasiti bijegom u ušće Neretve, a poslije u Italiju. Pobuna pučana na Hvaru pokrenula je pučke pokrete na Cresu, Krku, u Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku i Starome Baru.

Hvarska buna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26775>.