aneksija Bosne i Hercegovine

aneksija Bosne i Hercegovine. Provodeći politiku širenja na Balkan, Austro-Ugarska je 7. X. 1908. proglasila aneksiju BiH – koju je okupirala još 1878. na osnovi odluke Berlinskoga kongresa – što je dovelo do aneksijske krize. Aneksija je izazvala oštre proteste osmanske vlade, protivljenje muslimana i pravoslavnih u BiH te veliko ogorčenje u Srbiji i Crnoj Gori, koje su imale pretenzije prema tom području, odbile priznati taj čin te su zahtijevale da se pitanje aneksije BiH iznese pred međunarodnu konferenciju. Jednako su postupile Velika Britanija, Francuska i najposlije Rusija, premda se ruski ministar vanjskih poslova A. P. Izvoljski kolebao, unatoč jednodušnom javnom mišljenju protiv aneksije, s obzirom na dogovor o aneksiji postignut s austrougarskim ministrom vanjskih poslova A. L. von Aehrenthalom u Buhlavi u rujnu 1908. Povrh toga, u Osmanskome Carstvu organiziran je bojkot austrijske robe, u Srbiji su priređene manifestacije i demonstracije, organizirali se dobrovoljci (tzv. Narodna odbrana) i mobilizirala vojska. Srbija je kao kompenzaciju tražila izlaz na more. Austro-Ugarska je odbijala sve zahtjeve o međunarodnoj konferenciji i kompenzacijama te mobilizirala vojsku – oko 1 000 000 vojnika nalazilo se na granicama prema Srbiji – oslanjajući se na pomoć Njemačke. U siječnju 1909. proširen je austrougarsko-njemački savez i za slučaj rata sa Srbijom, premda se ratu protivila madžarska oporba na čelu s grofom I. Tiszom. Kad je Osmansko Carstvo, prema sporazumu s Austro-Ugarskom (26. II. 1909), kao odštetu dobilo 52 milijuna kruna i dogovorilo povlačenje austrougarske vojske iz Novopazarskoga sandžaka, vlada Njemačke ultimativno je 21. III. 1909. zatražila od Rusije priznanje aneksije, u protivnom neće se protiviti austrougarskom napadu na Srbiju. Rusija je 24. III. 1909. priznala aneksiju, a 31. III. isto je učinila i Srbija, uz izjavu da aneksijom nisu povrijeđena njezina prava i interesi. Nakon toga aneksiju su priznale i ostale sile. Aneksijska kriza ostavila je trajne posljedice u odnosima među silama.

aneksija Bosne i Hercegovine. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2696>.