STRUKE:

islamizacija

islamizacija, prijelaz neislamskoga stanovništva na islam. Za manje od jednoga stoljeća nakon Muhamedove smrti, islamizacija je uspjelo provedena u Mezopotamiji, Palestini, Egiptu i sjevernoj Africi, a tijekom VIII. i IX. st. u Perziji, Afganistanu i velikom dijelu Indije. Iako su pojedinačna obraćenja na islam zabilježena u povijesnim izvorima već u ranome srednjem vijeku, islamizacija u hrvatskim zemljama jačala je usporedno s vojnim prodorom Osmanlija u Bosnu i Hrvatsku u XV. i XVI. st. te s ustrojem njihove vlasti. Najčešće je obraćenje bilo dragovoljno, ali su na odluku kršćana da prihvate islamističku vjeru osobito utjecala dva čimbenika: očuvanje osobne slobode te porezne olakšice. Postojalo je i veliko zanimanje stanovnika za uključivanje u osmansku vojsku, a za to je preduvjet bio prijelaz na islam. Islamizaciji kršćana pridonijelo je i rasulo crkvene organizacije redovničkih provincija i biskupija te vjerska promidžba dervišȃ. S obzirom na to da je islam zahtijevao život u skladu s vjerskim moralom te religije, a manje s religijskim dogmama, u rubnim su krajevima elementi islamske vjere često bili pomiješani s tradicionalnom vjerom mjesnoga stanovništva. Tako su na krajnjim sjeverozapadnim granicama u islam unesena određena načela kršćanske vjere. Premda je to bilo krivovjerje u odnosu na pravovjerni islam, vlasti su bile donekle snošljive prema njima, osim u slučajevima kada su one izravno prijetile političkom ustroju države. Prijelazu na islam ponajviše su se priklanjali velikaši i plemići te vlaški starješine koji su nastojali zadržati povlastice, a njih je potom slijedilo mjesno stanovništvo. Iako postoje mišljenja o skupnom obraćenju bosanskih krstjana na islam, za tu pretpostavku ne postoje potvrde u vrelima. Vjerojatno je islamizacija u Bosni i Hrvatskoj provođena postupno, prvo u gradskim središtima, a potom u selima. Islam se, ne računajući gradove, malo širio izvan stare (banske) Bosne, Podrinja i dijela Hercegovne. U Lici i Zagori bilo je mnogo muslimanskih selâ, no to se može smatrati posljedicom naseljavanja muslimanskog ili islamiziranoga vlaškoga vojničkog elementa. U Slavoniji je, pak, najviše islamizirana Požeština te u manjoj mjeri okolica Cernika, Orahovice, Osijeka i Mitrovice. Pritom je značajnu ulogu igrala okolnost da su sva ta sela bila oko upravnih središta u koja su pritjecali mnogobrojni zarobljenici, a oni su se kao oslobođeni obraćenici naseljavali blizu prebivališta svojih gospodara.

islamizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27930>.