STRUKE:

jahta

ilustracija
JAHTA, motorna
ilustracija1ilustracija2

jahta (engl. yacht < srednjoniz. yacht < staroniz. jaghte, od jaghtschip: lovački brod), brod ili oveća brodica namijenjeni duljemu boravku na moru radi razonode, rekreacije ili športa. Može biti različitih veličina: od male, obiteljske jahte dugačke do 12 m i opremljene za ugodnu plovidbu u priobalnim vodama, pa sve do vrlo velike, oceanske jahte s više od 3000 t istisnine, koja pruža sigurnost i punu udobnost čak i na uzburkanu otvorenome moru. Gradi se od drva, čelika, aluminija, ferocementa ili ojačanih polimernih materijala, najčešće kao jednotrupac, rjeđe kao višetrupac, a za glavni joj pogon služe jedra ili motor.

Jahta na jedra jedrilica je ili jedrenjak; za športske namjene izvodi se kao regatna jahta, kojoj su oblik i oprema podređeni brzini, a za dulja krstarenja kao krstaš, koji putnicima pruža više udobnosti. Motorna jahta ima za glavni pogon jedan ili više motora, najčešće Dieselovih, a rjeđe i plinskih turbina, i gradi se s trupom u deplasmanskoj, poludeplasmanskoj ili gliserskoj izvedbi. Za prigušivanje ljuljanja te za pomoćni pogon, motorna se jahta katkad oprema i jedrima (motorni krstaš), kada se izgledom može sasvim približiti jahti na jedra.

Prve su se prave jahte počele graditi u XVII. st. kao raskošno uređeni jedrenjaci za razonodu, isprva plemstvu, a potom i bogatomu građanstvu. U XVIII. st. održana su prva službena natjecanja jahti, a njihovi su se vlasnici od početka XIX. st. organizirali u klubove. Polovicom XIX. st. pojavile su se i prve jahte pogonjene parnim strojem.

Velike, pojedinačno građene jahte i danas su u vlasništvu bogatih pojedinaca i tvrtki, a često i država, kraljevskih obitelji, ratnih mornarica i sl., uglavnom s reprezentativnom namjenom. No industrijskom proizvodnjom u većim serijama danas su manje jahte postale pristupačne i širemu krugu, a plovidba jahtom postala je omiljeni oblik rekreacije. Rekreativci se najčešće udružuju u jaht-klubove, koji organiziraju tečajeve i seminare te društveni život sa sadržajima vezanima uz plovidbu i more. Za smještaj i održavanje jahti vlasnici se najčešće služe marinama, koje zajedno s djelatnošću iznajmljivanja jahti (čarter) ostvaruju glavninu prihoda od nautičkoga turizma.

Danas se u nekoliko hrvatskih brodogradilišta proizvode jahte, uglavnom u manjim serijama ili pojedinačno, a posebno se ističu one drvene, djelomično u tradicionalnoj izvedbi. Nautički turizam postaje značajan dio turističke ponude, pa je 2010. u Hrvatskoj djelovalo 60 marina s približno 17 000 vezova te više od tisuću čarter-tvrtki koje iznajmljuju ukupno oko 3800 plovila.

jahta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28518>.