STRUKE:

jedrilica

ilustracija
JEDRILICA, 1. jol, 2. keč, 3. škuna, 4. kuter, 5. slup, 6. ket
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

jedrilica, manje plovilo s jedrima koje se pokreće iskorištavanjem energije vjetra. Nekada je većina brodica namijenjenih ribarenju i prijevozu ljudi i tereta bila opremljena jedrima, a danas se njima opremaju uglavnom plovila namijenjena športu ili rekreaciji. Jedrenje je moguće zahvaljujući strujanju zraka koje zbog vjetra nastaje uz jedro. Vjetar koji se osjeća na jedrilici u pokretu (tzv. prividni vjetar) nije, zbog njezina gibanja, istoga smjera i intenziteta kao stvarni vjetar. Strujanjem zraka s izbočene, vanjske strane jedra pojavljuje se podtlak, a s unutarnje strane predtlak, što rezultira silom okomitom na površinu jedra, a njezin je intenzitet razmjeran brzini strujanja. Komponenta te sile uzduž trupa (poriv) pokreće jedrilicu naprijed, dok ju komponenta okomita na trup naginje i bočno zanosi. Kako bi se ostvarila što veća porivna sila uz što manje zanošenje, važan je odabir jedrilja i njegova položaja u odnosu na smjer vjetra, odnosno izbor takva kursa plovidbe u kojem će jedra biti optimalno iskorištena. Kada se jedri s vjetrom u krmu (niz vjetar), jedrilica se ne zanosi i ne naginje. Jedriti se može i s vjetrom u pola krme, s bočnim vjetrom i uz vjetar, dok je jedrenje sasvim u vjetar nemoguće, pa se takav kurs postiže križanjem, tj. plovidbom cik-cak, pri čemu se bokovi jedrilice naizmjence izlažu vjetru.

Jedrilice se razlikuju prema namjeni, obliku trupa i jedrilju. Jedrilica za rekreacijsko jedrenje obično je malena i jednostavno opremljena; regatna jedrilica ima raznovrsnu opremu koja na športskim natjecanjima (→ jedrenje) olakšava upravljanje i manevriranje te poboljšava plovna svojstva; jedrilica za krstarenja (krstaš) udobno je uređena za višednevnu plovidbu na moru. (→ jahta)

Trup je tijekom jedrenja izložen znatnim silama koje jedrilicu naginju i bočno zanose, pa se gradi s dodatnom stabilnošću protiv prevrtanja i otpornošću na zanošenje. Stabilnost jedrilice s jednim trupom ovisi o njegovu obliku. Jedrilica je stabilnija što je trup širi i plići. Većoj se jedrilici stabilnost povećava i balastom, tj. dodatnim teretom u kobilici ili u dubokoj, uskoj peraji, koja ujedno služi i protiv bočnoga zanošenja. Mala jedrilica nema balasta, a bočno zanošenje sprječava se preklopivom ili uvlačivom perajom. Jedrilica s više trupova (katamaran i trimaran) iznimno je stabilna pa može nositi veliku površinu jedara. Njezini su trupovi vitki i male istisnine, a to višetrupce čini vrlo brzima.

Jedrilje, tj. sva jedra s pripadajućom opremom, zajedno s jarboljem čini snast (→ jarbol; jedro). Manja je jedrilica najčešće opremljena jednim jarbolom, a veće katkad imaju i dva jarbola, pritegnuta za trup nepomičnom oputom: za pramac letom, za krmu zaputkom, a za bokove priponama i križnim priponama. Kako bi se spriječilo njegovo izvijanje, jarbol se dodatno ukrućuje jednim ili s pomoću više križeva, koje na jedrilicama čine horizontalne istake bočno pričvršćene za jarbol. Športska jedrilica oprema se jedrima već prema svojoj klasi. Glavno jedro jedrilice namijenjene obiteljskomu krstarenju najčešće je bermudsko; svojom vertikalnom stranicom pričvršćeno je uz jarbol, a donjom stranicom uz deblenjak (tzv. bum). S pramčane strane jarbola dodaje se prečka (flok), genova ili spinaker, a za jake vjetrove ta se jedrilica često oprema i olujnim jedrima. Za upravljanje jedrima i za njihovo podizanje služe škote i podigači, tj. konopi koji se prema potrebi pritežu koloturnicima ili vitlima.

Jedrilica s jednim jedrom naziva se ket, s jedrom i flokom slup, s jedrom i dvama ili više flokova kuter; jedrilica s prednjim velikim jedrom i posve malim jedrom, smještenim na krmi iza osovine kormila, te flokovima naziva se jol, s većim krmenim jedrom, smještenim ispred osovine kormila, keč; jedrilica s najvećim krmenim jedrom i manjim prednjim jedrom te flokovima ili s više od dva jarbola naziva se škuna.

jedrilica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28919>.