Kalcedonski koncil

Kalcedonski koncil, četvrti ekumenski koncil sazvan i održan u Kalcedonu 451. Sazvao ga je car Marcijan, a bilo je nazočno oko 350 biskupa; koncilu su predsjedavali izaslanici pape Leona (Lava) I. Velikoga. Na njemu je osuđen monofizitski nauk carigradskog arhimandrita Eutihija, koji je propovijedao da je u Kristu samo jedna narav, i to božanska, a prihvaćen je nauk (kristološka dogma) da su u Kristu dvije naravi, božanska i čovječja, nepomiješane, nepromijenjene, nerastavljene i neodvojive u jednoj osobi ili hipostazi. Ta se dogmatska formulacija zove Kalcedonski credo. Na tome su koncilu priznata carigradskomu patrijarhu ista prava kao i rimskomu biskupu.

Kalcedonski koncil. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29865>.