kancerogene tvari

kancerogene tvari (kancerogeni) (lat. cancer: rak + -gen), tvari koje pod odgovarajućim okolnostima mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanice. Mogu biti kemijske, fizikalne i biološke. Kemijski kancerogeni mogu biti prisutni u prirodi, npr. prirodni pesticidi koje sintetiziraju mnoge biljke i koji se hranom unose u organizam; to mogu biti i proizvodi kemijske industrije, napose oni iz skupine aromatskih ugljikovodika, aromatskih amina, alifatskih spojeva i teških metala, ali to mogu postati i neki neštetni spojevi, preradbom u stanicama organizma, npr. nitrozamini prelaze u alkilirajuće radikale jakoga kancerogenog potencijala. Većina kemijskih kancerogena djeluje tako što oštećuje deoksiribonukleinsku kiselinu (DNA). Fizikalni čimbenici koji mogu zloćudno usmjeriti stanicu najčešće su elektromagnetski valovi (ionizirajuće, ultraljubičasto, mikrovalno i niskofrekventno zračenje) iz prirodnih izvora ili tehničkih uređaja (medicinskih, nuklearnih), koji u stanici dovode do oštećenja DNA. Biološki su čimbenici onkogeni virusi i plazmidi. Oni mogu izazvati zloćudnu preobrazbu nakon ulaska u stanicu, gdje uzrokuju kromosomska oštećenja ili aktiviraju onkogene. Na djelovanje kancerogenih tvari mogu se nadovezati drugi čimbenici koji djeluju kao promotori i proizvode dodatne promjene u stanicama, iako sami nisu kancerogeni, ali djeluju na sintezu DNA i umnažanje stanica.

kancerogene tvari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30171>.