karolinška umjetnost

ilustracija
KAROLINŠKA UMJETNOST, bjelokosne korice rukopisa Codex aureus iz Lorscha, oko 810., Vatikanska knjižnica
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

karolinška umjetnost, predromanička umjetnost na području Franačke za vladavine Karolinga (751–987). Vremenski se nadovezuje na merovinšku umjetnost, a svojim likovnim ostvarenjima povezala je mnogobrojne sastavnice klasične antičke umjetnosti (kasnoantičke i starokršćanske predloške iz V. i VI. st.) s umjetnošću »barbara« (Franaka, Langobarda, Zapadnih Gota, Kelta i dr.). Vrhunac je doživjela između 768 (ustoličenje Karla I. Velikoga za franačkoga kralja) i 877 (smrt Karla Ćelavoga).

U crkvenom graditeljstvu prevladavaju osmerokutni i kružni tlocrti: dvorska kapela u Aachenu (između 790. i 805., djelo graditelja Eudesa /Ôdo/ iz Metza; na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine), crkva sv. Michaela u Fuldi (821), crkva Sv. Trojstva, odnosno sv. Donat u Zadru (početak IX. st.); spomenici svjetovnoga graditeljstva nisu se sačuvali. U kiparstvu je zastupana sitna plastika (konjanički kipić Karla Velikoga, oko 865). Osobitu umjetničku vrijednost imaju zlatarski predmeti (Tasilonov kalež, oko 780; zlatni oltar, tzv. Paliotto, u milanskoj crkvi sv. Ambrozija, oko 840., djelo majstora Volvinija; kadionica iz Vrlike, sredina IX. st.), mnogobrojni reljefi u bjelokosti (diptisi, korice za kodekse, kutije i sl.) te u dragom i poludragom kamenju (Lotarova plitica, sredina IX. st.), a ponajviše mnogobrojne iluminacije u rukopisnim kodeksima. Minijature u evanđelistarima, psaltirima, Biblijama, sakramentarima i sl. nastale su u benediktinskim skriptorijima (Trier, Aachen, Lorsch, Fulda, St. Gallen). Stilski se razlikuje nekoliko slikarskih škola, odnosno skupina (Dvorska škola, Nova palatinska škola, škole u Reimsu, Metzu, frankosa/kson/ska škola i dr.). Od iluminiranih rukopisa ističu se: Gottschalkov evanđelistar (između 781. i 783), Dagulfov psaltir (između 783. i 795), Vivijanova Biblija (845. ili 846), Codex aureus iz Lorscha (810) i Psaltir Karla Ćelavoga (860–870). Rijetki su sačuvani primjerci zidnoga slikarstva (mozaik u apsidi Theodulfova oratorija u Germigny-des-Prés, početak IX. st., i freske u kripti crkve sv. Germana /Saint-Germain/ u Auxerreu, oko 859). Karolinška je umjetnost uvelike utjecala na pojavu romanike.

karolinška umjetnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30639>.