Kastavština

Kastavština, područje između grada Rijeke i Učke sa središtem u gradu Kastvu. Nakon rimske, ostrogotske, bizantske i langobardske vladavine, na početku VII. st. područje Kastva, Mošćenica i Veprinca naselili su Slaveni (Hrvati). Potkraj VIII. st. Kastavština je bila u sastavu Franačke, a od polovice X. st. do 1060-ih pripadala je Hrvatskoj. Nakon toga njome su vladali pulski biskup, gospoda Devinska (od 1139), grofovi od Walseea (od 1399) i Habsburgovci (od 1466). Unatoč stranim gospodarima, na Kastavštini se dugo očuvalo staro hrvatsko župsko uređenje, pismeno uređeno zakonima i statutima (Kastavski, Veprinački, Mošćenički) potkraj XV. i na početku XVI. st. Slobodni seljaci (općine) birali su upravna i sudbena tijela: župana, vijeće, satnika, komunšćaka i kancelara. U upravi je svoju ulogu imao i izabrani plovan, predstojnik klerika koji su se okupljali u kapitul. U XV. i XVI. st. Kastavština je bila izložena osmanskim pljačkaškim pohodima, a u XVII. st. mletačkim protuuskočkim vojnim akcijama. Od 1468. Habsburgovci su Kastavštinu kao gospoštiju davali u zalog. God. 1625. darovana je isusovačkomu kolegiju u Judenburgu, a 1630. sva su prava prenesena na novi kolegij u Rijeci, koji je ukidanjem općinske samouprave slobodne seljake nastojao pretvoriti u kmetove. Pridržavajući se starih običaja stanovništvo se takvim nastojanjima odupiralo tijekom XVII. i XVIII. st. (Kastav 1666., 1692., 1695., 1709., 1756; Veprinac 1772; Mošćenice 1664., 1770). Nakon ukidanja isusovačkoga reda (1773), Kastavština je prešla pod upravu carske komore. Potom je 1784. bila prodana vitezu Thieryju, a 1843. postala je posjed riječkoga brodovlasnika baruna Đure Vranyczanyja. U novim gospodarskim okolnostima stara općinska sjedišta zaostajala su za nekadašnjim selima i lučicama. U XIX. st. Volosko je postalo sjedište samostalne općine, ali i uprave i sudstva za cijeli teritorij bivše Kastavske gospoštije. U drugoj polovici XIX. st. Kastavština je bila jako središte hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri. Nakon raspada Austro-Ugarske, Rapallskim ugovorom (1920) podijeljena je između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, što se održalo do kraja II. svjetskoga rata kada je u cijelosti pripala Hrvatskoj u okviru Jugoslavije.

Kastavština. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30749>.