kemijski spojevi

kemijski spojevi, složene čiste tvari stalna sastava, građene od atoma različitih elemenata. Prema broju elemenata sadržanih u spoju postoje spojevi od dvaju elemenata ili binarni spojevi (npr. amonijak, NH3), od triju elemenata ili ternarni spojevi (npr. kalcijev karbonat, CaCO3) itd. U jednom je spoju nađeno najviše sedam različitih elemenata. Po fizikalnim i kemijskim svojstvima kemijski spojevi bitno se razlikuju od elemenata od kojih se sastoje. Za razliku od homogene smjese, otopine ili taline, atomi se u kemijskom spoju nalaze u skladu sa stehiometrijskim zakonitostima, tj. u stalnim i pravilnim brojčanim, odn. masenim omjerima. Po tipu kemijske veze među atomima, spoj je ionski (uglavnom s kristalnom strukturom), kovalentan (sastoji se od molekula) ili kompleksan. Molekula nekog spoja može imati samo dva atoma (npr. molekula klorovodika, HCl) ili se sastojati od više tisuća atoma kao što je to molekula nukleinske kiseline ili makromolekula nekog polimera. Po podrijetlu su kemijski spojevi prirodni ili sintetski, po sastavu anorganski, organski ili organometalni. Različiti spojevi kojima su molekule građene od atoma jednakih po broju i vrsti, ali različito povezanih ili smještenih u prostoru, zovu se izomeri. Pojavljivanje nekih spojeva u različitim kristalnim oblicima (modifikacijama) naziva se polimorfija (analogno alotropiji kod elemenata). Posebna su vrsta spojeva tzv. nestehiometrijski spojevi, koje čine hidridi prijelaznih metala i intermetalni spojevi (→ bertolidi). – Danas je poznato više od 20 milijuna kemijskih spojeva, a svakim se danom sintetiziraju novi. Četiri petine Zemlje pokriveno je jednim od najjednostavnijih kemijskih spojeva – vodom, a većina čvrstih tvari u prirodi smjese su kemijskih spojeva (drvo, zemlja, stijene). Živi organizmi sastoje se od vode i drugih kemijskih spojeva, a glavni sastojci hrane organski su spojevi (bjelančevine, masti, ugljikohidrati). Međutim, samo oko 1% od poznatoga broja spojeva ima za sada tržišnu primjenu, a nazivaju se kemikalijama. Fine kemikalije odlikuju se visokom čistoćom i služe za laboratorijski rad u kemiji, farmaciji, medicini i dr., a tehničke se kemikalije rabe u industriji kao sirovine, otapala i sl., u poljodjelstvu i dr.

kemijski spojevi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31168>.