struka(e):
ilustracija
KOCHOV FRAKTAL – 1. inicijator, 2., 3., 4. prve tri faze stvaranja snježne pahulje

Kochov fraktal [kɔk~], matematički fraktal nazvan po švedskom matematičaru Nielsu Fabianu Helge von Kochu (1870–1924), koji ga je opisao u radu O neprekidnoj krivulji bez tangente konstruiranoj s pomoću elementarne geometrije (Sur une courbe continue sans tangente, obtenue par une construction géométrique élémentaire, 1904). Najpoznatije su takve potpuno samoslične krivulje Kochova krivulja i Kochova pahulja kojima su fraktalne dimenzije približno 1,26186.

Konstrukcija Kochove pahulje započinje jednakostraničnim trokutom. Svaka stranica trokuta podijeli se na tri jednaka dijela i na srednjem se dijelu nacrta jednakostranični trokut kojemu je taj srednji dio osnovica, a zatim se osnovica izbriše. Tako nastaje oblik s dvanaest crta, od kojih je svaka duga kao trećina početne stranice trokuta. Postupak se može ponavljati beskonačno puta a duljina krivulje se sa svakim ponavljanjem povećava 4/3 puta. Tako nastaje beskonačno duga neprekidna krivulja koja ni u jednoj točki nema tangentu.

Citiranje:

Kochov fraktal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kochov-fraktal>.