struka(e):

kolitis (prema grč. ϰόλον: crijevo + -itis), upala debeloga crijeva, koju mogu uzrokovati mnogi čimbenici. Od infektivnih, u nas su najčešće bakterije: salmonele, šigele, Escherichia coli, jersinija, kampilobakter, a može se očitovati i u sklopu tuberkuloze, gonoreje, veneričnoga granuloma. Kolitis mogu uzrokovati i antibiotici (pseudomembranozni kolitis nakon uzimanja klindamicina) te zračenja. Kolitis se očituje bolovima u trbuhu, proljevima, katkad s primjesama krvi u stolici, a mogući su i opći simptomi (vrućica, malaksalost itd.). U dijagnostičkom postupku valja dokazati uzrok bolesti (npr. infekciju), o čemu ovisi liječenje. – Ulcerozni kolitis upalna je bolest debeloga crijeva kronična tijeka s pogoršanjima i prolaznim poboljšanjima. Obilježavaju je učestale proljevaste i kašaste stolice s krvarenjima, a očituje se i mnogim komplikacijama: prodor crijeva, suženja, toksično proširenje, razvoj polipa pa i karcinoma. U kliničku sliku uklapaju se opći simptomi upalne bolesti te izvancrijevne promjene: enteropatska upala zgloba, oka, oštećenje jetre, hematološki poremećaji, kožne promjene itd. Dijagnoza se postavlja radiološkim pregledom (→ irigografija) i endoskopskim pretragama (→ kolonoskopija) uz histološku analizu uzorka tkiva uzetoga biopsijom tijekom endoskopije. U liječenju se najčešće primjenjuju sulfasalazin, mesalazin, kortikosteroidi, a rjeđe je potrebno kirurški ukloniti oboljeli dio crijeva.

Citiranje:

kolitis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kolitis>.