kralježnična moždina (hrptena moždina, kičmena moždina, leđna moždina, spinalna moždina; lat. medulla spinalis), najniži, razmjerno najjednostavnije građeni dio središnjega živčanog sustava kralježnjaka i čovjeka. Cilindrična je oblika, lagano sploštena u smjeru naprijed-natrag, a smještena je u kanalu kralježnice od velikoga zatiljnog otvora sve do drugoga slabinskoga kralješka (→ kralježnica); na niže se nastavlja završni tračak (filum terminale), a prema gore se nastavlja u produljenu moždinu. Na donjem kraju slabinski i križni spinalni živci tvore snop nazvan konjski rep (cauda equina). U vratnom i slabinskom dijelu kralježnična moždina lagano je zadebljala i na tim mjestima izlaze iz nje živci za gornje i donje udove. Duboke uzdužne brazde dijele ju na dvije simetrične polovice, od kojih svaka regulira prvenstveno istoimenu polovicu tijela. Kao i ostali dijelovi središnjega živčanog sustava, obavijena je trima ovojnicama, a građena je od sive i bijele tvari, od kojih je siva smještena u unutrašnjosti, a bijela ju obavija. Siva tvar (substantia grisea) građena je od živčanih stanica. Na poprečnom presjeku izgleda poput raskriljena leptira: prednji dijelovi (prednji rogovi) sadrže motorne stanice iz kojih izlaze motorne živčane niti tvoreći prednji (motorni) korijen živca, a u stražnjim su dijelovima (stražnji rogovi) osjetne stanice kojima se priključuju osjetne niti tvoreći stražnji (osjetni) korijen živca. Oba korijena prolaze, udesno i ulijevo, iz kralježničnoga kanala kroz međukralježne otvore i, spajajući se, tvore moždinske (spinalne) živce. Središnjim dijelom sive tvari proteže se središnji kanal. Bijelu tvar (substantia alba) tvore uzdužno razmještena živčana vlakna osjetnih i motornih putova koji povezuju periferiju tijela sa središnjim živčanim sustavom prenoseći informacije i impulse u oba smjera. Vodoravne razine, gdje korijeni spinalnih živaca izlaze udesno i ulijevo iz kralježnične moždine, u funkcionalnom smislu predstavljaju odsječke (segmente) jer je kralježnična moždina anatomski (odn. morfološki) cjelovita. Motorni i osjetni spinalni živci iz tih odsječaka opskrbljuju određeni dio tijela: osjetni (→ dermatom) i motorni (miotom, u mišićju).
Funkcijski je kralježnična moždina segmentalni organ integracije, što znači da osnovne tjelesne funkcije reguliraju živčane jezgre i veze u pojedinom segmentu; na toj se razini refleksno upravljaju samo dijelovi tijela koji pripadaju tomu segmentu, ali se razvijaju i složenije intersegmentalne veze među objema polovicama kralježnične moždine i omogućuju kompleksniju motoričnu regulaciju. Takva organizacija, u potpunosti održana kod kolutićavaca, postala je složenija s razvojem nadsegmentnih struktura, a najsloženija je kod čovjeka s razvojem mozga (→ encefalizacija) i novih funkcija udova, napose ruku i prstiju. Nakon presijecanja kralježnične moždine pokusne životinje odmah iznad njezina prijelaza u više strukture središnjega živčanog sustava, nastaje tzv. spinalna životinja. »Spinalni pas« još se može refleksno češati i održavati automatske pokrete hoda, žaba skače, a kokoš trči. Takvi, katkad komplicirani motorički obrasci posve su automatski i nazivaju se spinalnim mehanizmima. Što je životinja u filogenetskom razvoju viša, to se spinalni mehanizmi nakon opsežnih ozljeda viših dijelova središnjega živčanog sustava javljaju teže i sporije, a istodobno se javlja (također ovisno o filogenetskom stadiju) duboka kljenut (paraliza) svih refleksnih obrazaca (spinalni šok). Te suvremene spoznaje značajne su za novi pristup rehabilitaciji osoba s ozljedama kralježnične moždine.
