Krbavska bitka

ilustracija
KRBAVSKA BITKA, drvorez H. Burgkmaira

Krbavska bitka, sukob između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija na Krbavskome polju kraj Udbine u Lici (9. IX. 1493). Već u proljeće 1493. osmanska je vojska, predvođena bosanskim sandžak-begom Jakub-pašom, pljačkala u Hrvatskoj (oko Modruša i Kupe), Kranjskoj i Štajerskoj. Prilikom povlačenja iz tih krajeva na Krbavskom ih je polju dočekala hrvatska vojska predvođena banom E. Derenčinom. Premda je štajerski kapetan Jakov Székely poručio hrvatskim velikašima da pričekaju njegove jedinice te da zajedno krenu u napad, hrvatska je vojska krenula u bitku u kojoj je bila teško poražena. Pritom je poginuo jajački ban J. Vlatković te mnogobrojni hrvatski velikaši iz obitelji Frankapan, Zrinski i Blagajski. Ban E. Derenčin, Nikola VI. Tržački Frankapan i Karlo Gusić bili su zarobljeni, dok se B. Frankapan uspio probiti i skloniti. Uzroci poraza hrvatske vojske na Krbavskome polju bili su višestruki. Premda su obje strane bile brojčano izjednačene, Jakub-pašina vojska bila je bolje uvježbana i imala je jaku jezgru teškoga konjaništva, dok je hrvatska vojska bila tek skup neuvježbanih velikaških jedinica s lakim konjaništvom i brojnijim pješaštvom. Uzrok porazu treba tražiti i u stanju u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu potkraj XV. st. Naime, uoči same bitke najjači hrvatski velikaši sukobili su se zbog gradova u primorju (ponajviše Senja), a sporovi između Frankapana i bana E. Derenčina prestali su tek u srpnju 1493., kada je Jakub-paša stigao do Jajca. Uz to, nakon smrti Matije Korvina, kralj Vladislav II. Jagelović nije imao dovoljno novaca za održavanje efikasnog obrambenoga sustava prema Osmanskomu Carstvu.

Poraz hrvatske vojske na Krbavskome polju nije trenutačno utjecao na osmanska osvajanja u Hrvatskoj jer je obrambeni sustav izdržao osmanski vojni pritisak sve do pada Knina i Skradina (1522) te Ostrovice (1523). Osmansko je Carstvo prema području Hrvatske još nekoliko desetljeća provodilo vojnu strategiju provala, a ne osvajanja. O Krbavskoj bitci ima više podataka u suvremenim i starijim povijesnim vrelima. Među najstarijima su izvještaj papinskoga poslanika Antonia Fabreguesa napisan 13. IX. 1493. u Senju, glagoljski zapis popa Martinca u Novljanskome brevijaru iz 1493., te opis bitke koji je u pismu upućenom papi Aleksandru VI. sastavio ninski biskup J. Divnić (27. IX. 1493). U XVI. st. o Krbavskoj je bitci pisao kroničar I. Tomašić u Kratkoj kronici Hrvatskoga Kraljevstva (Chronicon breve Regni Croatiae, 1561), a potkraj XVII. st. P. R. Vitezović u Kronika aliti szpomen vszega szvieta vikov (1696).

Krbavska bitka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33815>.