STRUKE:

kukuruz

ilustracija
KUKURUZ, Zea mays

kukuruz (tur. kokoroz) (Zea mays), jednogodišnja, jednodomna kulturna biljka (žitarica) iz por. trava (Poaceae, Gramineae), podrijetlom najvjerojatnije iz južnog Meksika. U Španjolsku ga je prenio K. Kolumbo pri svojem prvom povratku 1492., a zatim se raširio po Francuskoj, Italiji, Turskoj, Balkanskom poluotoku i dr. Kukuruz ima žiličast korijenov sustav, najčešće oko 2,5 m visoku, člankovitu stabljiku, s linearnim listovima i odvojenim muškim i ženskim cvatovima. Plod je zrno (pšeno), uglavnom žute boje. Muški cvat, metlica, nalazi se na vrhu stabljike, a ženski cvat, klip, u pazušcu listova. Kukuruz je danas, uz pšenicu i rižu, najvažnija žitarica u svijetu. Uspijeva u jako širokom arealu, od 58 °N (u Kanadi i Rusiji) do 40 °S (Argentina). Takva raširenost kukuruza može se pripisati velikoj raznolikosti formi i tipova. Odabiranjem i križanjem uzgojen je veći broj podvrsta, mnogobrojne odlike i hibridi kukuruza. S obzirom na osobine zrna, razlikuju se podvrste: zuban, tvrdunac, šećerac, kokičar, mekunac, škrobni ili brašnasti, voštani, pljevičar, poluzuban i škrobni šećerac. U svijetu, a i u nas najviše se uzgajaju hibridi tipa žutih zubana, manje hibridi tipa poluzubana i tvrdunaca, a vrlo malo hibridi kokičara i šećerca. Danas je kukuruz među žitaricama po prinosu na prvome mjestu u svijetu (ispred pšenice i riže). Glavno je područje uzgoja kukuruza u tzv. kukuruznom pojasu (engl. corn belt) u SAD-u, gdje je 2000. bilo proizvedeno oko 250 milijuna tona, tj. oko 42% svjetske proizvodnje. Ostali su veći proizvođači: Kina, Brazil, Meksiko, Argentina. U Hrvatskoj se kukuruzom zasije oko 27% oranica i vrtova ili 388 639 ha (2000), što ga čini najraširenijom ratarskom kulturom. Najveći dio kukuruza proizvedenoga u nas troši se u prehrani stoke, manji dio u prehrani ljudi, a vrlo malo u industrijskim proizvodima. Osim za prehranu ljudi, kukuruz je važan za prehranu stoke, na što se troši više od 65% svjetske proizvodnje, i to u zrnu (suho ili vlažno), u zelenom stanju ili kao silaža. Svi dijelovi biljke, od stabljike i lista do oklaska i zrna, mogu poslužiti za industrijsku preradbu. Danas se kukuruz nalazi u više od 1000 različitih proizvoda, npr. u prehrambenim proizvodima (kukuruzno brašno, krupica, kruh, pahuljice, ulje, cijelo zrno, hrana za djecu, sredstva za zgušćivanje hrane, juhe, paštete, začini, slatkiši, škrob, šećeri), farmaceutskim i kozmetičkim sredstvima (sirupi i ostalo), napitcima (alkoholna i bezalkoholna pića, organske kiseline), tekstilnim proizvodima (umjetno vlakno i sl.), kemijskim proizvodima (boje, politure, nitroceluloza, furfurol, sirovina za industriju papira i polimernih materijala).

kukuruz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34502>.