Lamé, Gabriel

ilustracija
LAMÉ, Gabriel

Lamé [lame'], Gabriel, francuski matematičar i fizičar (Tours, 22. VII. 1795Pariz, 1. V. 1870). Diplomirao (1820) na École des mines. Bio je profesor fizike na École polytechnique u Parizu od 1832. Bavio se teorijom potencijala, diferencijalnom geometrijom,matematičkom fizikom i teorijom elastičnosti. Istraživao je idealno elastična izotropna tijela. Uvjet ravnoteže sila što djeluju kod takvih tijela izražava se Laméovim jednadžbama pomaka, odnosno deformacije, u koje je uveo dva neovisna parametra elastičnosti, kojima vrijednosti ovise jedino o sredstvu i koji danas nose njegovo ime. Laméov parametar μ naziva se i modul smicanja (za idealne tekućine μ = 0). Bio je član francuske Akademije znanosti od 1843. i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1854. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Lamé).

Laméova jednadžba, najopćenitiji oblik linearne diferencijalne jednadžbe drugoga stupnja, s pet regularnih singularnih točaka, od kojih je jedna u beskonačnosti (a1, a2, a3, a4, ∞). Polazeći od te jednadžbe, moguće je izvesti niz jednadžbi važnih u fizici npr. Legendreovu diferencijalnu jednadžbu i Besselovu diferencijalnu jednadžbu.

Opći je oblik jednadžbe:

w/dz² + P dw/dz + Qw = 0,

Lame Gabriel 2.jpg

Lame Gabriel 3.jpg.

Konstanta A dade se izraziti u vrijednostima eksponenata singularnih točaka (αi), a B i C proizvoljne su konstante.

Lamé, Gabriel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35249>.