Leksikografski zavod Miroslav Krleža

ilustracija
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnja hrvatska leksikografska ustanova. Utemeljen je kao Leksikografski zavod FNRJ 5. X. 1950. odlukom jugoslavenske vlade, 1962. preimenovan u Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972. osnivačka su prava prenesena na Hrvatski sabor, 1991. uredbom Vlade RH dobio je sadašnje ime, a njegov ustroj i područje djelovanja uređeni su zakonom iz 2003. kojim je Zavod institucionaliziran kao javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Zavod je osnovan na poticaj M. Krleže koji je bio i njegov prvi ravnatelj (do smrti 1981., od 1984. ustanova u nazivu nosi njegovo ime). Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) čiji je glavni urednik M. Ujević postao Krležinim pomoćnikom i preuzeo vođenje organizacijsko-stručnih poslova. Krleža je konceptualizirao i kao glavni urednik vodio specifični projekt Enciklopedije Jugoslavije (1. izdanje 1955–71., 8 svezaka), Ujević je bio glavni urednik prve zavodske strukovne enciklopedije – Pomorske enciklopedije (1. izdanje 1954–64., 8 svezaka), jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, a rijetke i po sustavu i načinu obradbe. Treće temeljno zavodsko izdanje u tom razdoblju bila je opća Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1955–64., 7 svezaka, glavni urednici Krleža, M. Kostrenčić i M. Protega), a njezino treće izdanje izlazilo je 1977–82. pod nazivom Opća enciklopedija (u 8 svezaka, glavni urednik J. Šentija). Nova opća enciklopedija pod nazivom Hrvatska enciklopedija izašla je u 11 svezaka (1999–2009); oko 30% prostora u njoj posvećeno je nacionalnoj hrvatskoj problematici. Zavod je nadalje objavio niz strukovnih, odnosno posebnih enciklopedija poput Medicinske enciklopedije (1. izdanje 1957–65., 8 svezaka), Enciklopedije likovnih umjetnosti (1959–66., 4 sveska), Muzičke (1. izdanje 1958–63., 2 sveska), Šumarske (1. izdanje 1959–63., 3 sveska), Tehničke (1963–97., 13 svezaka), Poljoprivredne (1967–73., 3 sveska) i Filmske (1986–90., 2 sveska) enciklopedije, Enciklopedije hrvatske umjetnosti (1995–96., 2 sveska), personalne Krležijane (1993–99., 3 sveska), posvećene djelu M. Krleže, Istarske enciklopedije (2005), Hrvatske književne enciklopedije (2010–12., 4 sveska), a objavio je i više leksikona (Ekonomski leksikon, 1995; Hrvatski opći leksikon, 1996; Opći religijski leksikon, 2002; Filmski leksikon, 2003; Zagrebački leksikon, 2006; Tehnički leksikon, 2007; Pravni leksikon, 2007; Leksikon Marina Držića, 2009; Leksikon Ruđera Boškovića, 2011; Filozofski leksikon, 2012); među njima se istraživačkom i bibliografskom odrednicom izdvaja enciklopedijski Hrvatski biografski leksikon (od 1983. do 2014. izašlo je 8 svezaka), potom više izdanja Atlasa svijeta (prvo 1961), kao i Atlas Europe (1997), a posebnu cjelinu čine rječnici – Osmojezični enciklopedijski rječnik (8 svezaka, 1987–2010), kao i Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Od početka XXI. st. uz Hrvatsku enciklopediju (od 2013. objavljuje se mrežno izdanje) i Hrvatski biografski leksikon kao temeljna izdanja, sve se veći naglasak stavlja na jednosveščana izdanja. Njima Zavod, kao ustanova koja je dala velik prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda i čija se produkcija brojem i raznovrsnošću može mjeriti sa sličnom djelatnošću na najvećim svjetskim jezicima, nastoji odgovoriti aktualnim kulturnim potrebama i odnosima. (→ enciklopedija; leksikografija).

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35937>.