liofilizacija

liofilizacija (prema liofilnost), sušenje u smrznutom stanju; primjenjuje se za sušenje materijala osjetljivog na toplinu, a radi očuvanja strukture bjelančevina, biološki aktivnih sastojaka ili živih mikrobnih stanica. Tako se suše neke namirnice (usitnjeno meso, špinat, rajčica, namirnice za dječju hranu), biološki aktivni ekstrakti (enzimi, vitamini, neki antibiotici), krv i žive mikrobne kulture (tzv. mikrobni starteri). Materijal se prvo ohladi na temperaturu između –10 i –40 °C, a zatim se voda uklanja sublimacijom u visokom vakuumu. Temperatura sušenja polako se povećava sa smanjenjem udjela vode u materijalu, pa na kraju dostiže najviše 30 do 40 °C. Moguća oštećenja složenih biološki aktivnih sastojaka zbog smrzavanja (kristalići leda u stanicama) ili sušenja (denaturacija toplinom) sprječavaju se primjenom zaštitnih sredstava (glicerin, saharoza, laktoza, polivinilpirolidon). Osušeni prehrambeni proizvodi pakiraju se bez prisutnosti zraka u nepropusnu ambalažu i vrlo su trajni. Liofilizirane mikrobne kulture pakiraju se u staklene ampule ili u drugu za zrak nepropusnu ambalažu, čuvaju na + 4 °C i ostaju više godina žive za ponovno kultiviranje.

liofilizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36681>.