Madagaskar

ilustracija
MADAGASKAR, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9

Madagaskar (Madagasikara/Madagascar; Republika Madagaskar/malgaški Repoblikan’i Madagasikara/francuski République de Madagascar), država na istoimenom otoku (četvrti najveći na svijetu) u zapadnome dijelu Indijskoga oceana; obuhvaća 587 295 km². Od afričkoga kopna dijeli ga oko 390 km širok Mozambički kanal. – Madagaskaru pripada Nosy Be (Nossi-Bé; 320 km²), otok u Mozambičkom kanalu, te Nosy Boraha (Île Sainte-Marie; 185,2 km²), otok pred istočnom obalom Madagaskara.

Prirodna obilježja

Madagaskar je dio stare kristalične mase, koja se za tercijara odvojila od afričkoga kopna. Središnje gorje s vulkanskim masivima Tsaratanana (Maromokotro, 2876 m; najviši vrh zemlje), Andringitra (Boby, 2658 m) i Ankaratra (2643 m) građeno je od granita, dijabaza i kristaličnih škriljevaca, koje pokrivaju mladi sedimenti. Prema istoku gorje prelazi u visok ravnjak (750 do 1500 m) koji se strmim odsjekom spušta u usku obalnu ravnicu uz Indijski ocean, s nizom laguna povezanih plovnim kanalima (Pangalanes, dug oko 600 km). U zapadnome i južnome dijelu otoka prevladavaju široke, ponegdje močvarne ravnice s niskim pješčanim obalama ispred kojih su koraljni grebeni. Oko tri četvrtine otoka nalazi se u tropskom pojasu. Na sjeveru je prosječna temperatura najhladnijeag mjeseca (srpanj) 20 °C, a najtoplijega (siječanj) 27 °C, na jugu je prosječna srpanjska temperatura 13 °C, a siječanjska 33 °C. Glavninu oborina donosi jugoistočni pasat; najizloženiji su istočni planinski pristranci. Godišnje na istočnoj obali padne do 5000 mm oborina, u unutrašnjem visočju 2000 do 3000 mm, na zapadnome, zavjetrinskom dijelu otoka 500 do 1000 mm, a na jugozapadu i krajnjem sjeveru 250 do 500 mm. Tijekom kišnoga razdoblja (studeni–ožujak) česti su tropski cikloni.

Riječna je mreža dobro razvijena, osobito u zapadnome dijelu otoka (Sofia, Betsiboka, Tsiribihina, Mangoky, Onilahy; neke su od njih u donjem toku plovne). Rijeke na istoku otoka kratka su toka i vrlo strma pada, ulijevaju se u Indijski ocean; najvažnija je Mangoro. Najveća su jezera Alaotra, Itasy i Tritriva. Vrući i vlažni istočni pristranci gorja pokriveni su bujnom tropskom kišnom šumom, koja u višim dijelovima gorja postupno prelazi u kserofitnu vegetaciju. U zapadnome dijelu otoka pretežito su travne stepe i galerijske šume, uz riječna ušća rastu mangrove. Na sjeveru i jugoistoku vegetacija je oskudna. Zbog svojega izdvojena položaja Madagaskar ima znatan broj biljnih i životinjskih endema. Životinjski svijet pripada posebnoj madagaskarskoj regiji, koju obilježava nedostatak životinja značajnih za afričko kopno (antilopa, zebra, žirafa, lav, slon i dr.). Najznačajniji su sisavci lemuri.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1993. na Madagaskaru je živjelo 12 238 914 st., a prema procjeni iz 2013. godine 21 842 167 st. Otok je razmjerno slabo naseljen, prosječna gustoća naseljenosti iznosi 37,2 st./km² (2013) i odgovara afričkom prosjeku (37 st./km²). Glavnina stanovništva živi na istočnim obroncima središnjega gorja (do 200 st./km²) i u nizinama uz istočnu obalu (75 st./km²); zapadni dio Madagaskara rjeđe je naseljen (do 26 st./km²). Od ukupnoga broja stanovnika 95,9% su domorodci Malagasi (malajsko-polinezijskog podrijetla) podijeljeni u nekoliko etničkih skupina (Merina 24,0%, Betsimisaraka 13,4%, Betsileo 11,3%, Tsimihety 7,0%, Sakalava 5,9%, Makoa 1,1% i dr.), zatim Francuzi (0,6%), Komorčani (0,5%), doseljenici s Reuniona (0,4%) te ostali (2,6%; Indijci i Kinezi). Po vjeri su pripadnici tradicionalnih vjerovanja (42,0%), protestanti (27,0%), katolici (20,0%), muslimani (2,0%) i dr. (9,0%). Godišnji porast stanovništva Madagaskara (2,8%, 2010–15) odgovara prirodnomu priraštaju stanovništva (27,9‰ ili 2,79%, 2013). Stopa nataliteta vrlo je visoka i iznosi 34,7‰ (svjetski prosjek; 19,5‰, 2013), stopa mortaliteta se smanjuje (6,8‰; svjetski prosjek, 8,1‰, 2013) kao i smrtnost dojenčadi (39,6‰, 2013). Stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 41,4% stanovništva, od 15 do 64 godine 55,5%, a u dobi od 65 i više godina samo 3,1% (2012). Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 63,2 godine, a za žene 66,2 godine (2013). Ekonomski je aktivno 12 075 000 st. (2014), a nezaposleno 3,6% st. (2013). Najveći broj aktivnih stanovnika Madagaskara zaposlen je u poljoprivredi (uglavnom samoopskrbnoj), ribarstvu i šumarstvu (75,7%), u industriji, građevinarstvu i rudarstvu radi samo 5,2%, a u uslužnim djelatnostima 19,1% st. (2012). Službeni su jezici malgaški i francuski. Nepismeno je 35,5% stanovnika starijih od 15 godina (2009). Glavni je i najveći grad te kulturno središte (sveučilište, osnovano 1961) Antananarivo (1 299 080 st.; šire gradsko područje 2 246 803 st., 2013). Ostali su veći gradovi (2013): Toamasina (274 667 st.), Antsirabe (238 478 st.), Mahajanga (220 629 st.), Fianarantsoa (190 318 st.), Toliara (156 710 st.); u gradovima živi 33,8% st. (2013).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih Madagaskar je među siromašnijim zemljama; prema procjenama Svjetske banke siromašno je oko 70% stanovništva. Nakon sloma socijalističkog ekonomskog modela, od polovice 1990-ih pokrenuta je liberalizacija i privatizacija, ali bez značajnijeg rasta BDP-a. Godine 2003. vrijednost ostvarenoga BDP-a iznosi 13 milijarda USD, a BDP-a po stanovniku 800 USD. U strukturi BDP-a sektor usluga čini 63%, poljoprivreda 25%, a industrija 12%. Gospodarski razvoj otežavaju nedovoljna obrazovanost, tehnološka zaostalost gospodarstva i nerazvijenost tržišnih ustanova. Od prirodnih bogatstava, Madagaskar ima značajna ležišta grafita, kromita, ugljena, boksita i kremena, bogat riblji fond, potencijale za proizvodnju soli i hidroenergije. U poljoprivrednoj proizvodnji prevladavaju kava, vanilija, šećer, kakao, riža, tapioka, banane, živa stoka i riba. U rudarskoj ponudi prevladava kromit. Osim prehrambene industrije značajna je proizvodnja sapuna, tekstila, cementa, papira i naftnih derivata. Potrebe za električnom energijom Madagaskar podmiruje iz domaćih izvora (oko 65% iz hidroelektrana, a 35% iz termoelektrana). Godine 2003. vrijednost je izvoza oko 700 milijuna USD (uglavnom hrana i tekstil), a uvoza oko 1 milijade USD (nafta i derivati, oprema, hrana, roba široke potrošnje). Prema udjelu u vanjskoj trgovini značajniji su partneri Francuska (30%), ostale članice Europske unije (15%), SAD (23%), Iran (12%), Bahrein (10%) i Mauricijus (10%). Vanjski je dug 5 milijarda USD (početkom 2004). Godišnji je iznos međunarodne ekonomske pomoći koju Madagaskar prima oko 900 milijuna USD.

Promet

Prometni sustav Madagaskara slabo je razvijen, osobito u zapadnom i sjevernome dijelu zemlje. Željeznička mreža (835 km, 2011) sastoji se od dviju potpuno odvojenih mreža, koje povezuju lučka središta na istočnoj obali s gradovima u gorovitoj unutrašnjosti (Toamasina–Antananarivo–Antisirabe i Manakara–Fianarantsoa). Od 37 476 km cesta asfaltirano je samo 16% (2011), za kišnoga razdoblja većina je neprohodna. Glavne su morske luke Toamasina, Mahajanga i Antsiranana. Međunarodna je zračna luka Ivato kraj Antananariva.

Novac

Novčana je jedinica ariary (MGA); 1 ariary = 5 iraimbilanja.

Povijest

Predci današnjih stanovnika doseljavali su se od X. st. pr. Kr. iz Indonezije. Madagaskar je već u VIII. st. bio poznat arapskim pomorcima. Prvi Europljanin, koji se iskrcao na otok 1500., bio je B. Díaz. Portugalci su tijekom XVI. st. na obalama otoka osnovali mnogobrojna trgovačko-vojna uporišta. Njima su se od 1642. pridružili Francuzi, koji su također osnovali obalna uporišta (prvo uporište bio je Fort-Dauphin). Domorodačke države Imerina (XIV. st.) i Sakalava (XVI. st.) oduprle su se europskim kolonijalistima. Vladar Imerine (od XIX. st. Kraljevstvo Madagaskar) Radema I. (1810–28) porazio je Sakalavu i ujedinio otok. Kraljica Ranavalone I. (1828–61) otvarala je škole i tiskala knjige na malagaškome jeziku. Za vladavine Ranavalone II. došlo je do vojnog sukoba s Francuskom (1883–85), te do proglašenja francuskoga protektorata (1885). God. 1895. bile su obnovljene ratne operacije, pa je Madagaskar 1896. proglašen francuskom kolonijom. Početkom XX. st. izbilo je na otoku nekoliko ustanaka, koji su do 1903. bili ugušeni. Za II. svjetskog rata otokom je upravljala provichyjevska uprava koja je 1942. bila zamijenjena predstavnicima degolista.

Godine 1946. Madagaskar je postao francuski prekomorski teritorij. Nekoliko političkih organizacija borilo se za neovisnost; antikolonijalni ustanak završio je neuspjehom 1947–48 (oko 11 000 poginulih; više desetaka tisuća ljudi umrlo je od gladi i bolesti izazvanih sukobom). Godine 1958. Madagaskar je bio proglašen autonomnom republikom u sastavu Francuske zajednice, a neovisnost je ostvarena 26. VI. 1960. Nakon izbora (1960) predsjednik je postao Philibert Tsiranana (premijer od 1958. i čelnik socijaldemokratske stranke; uspostavio autokratski režim, a ponovno je bio izabran 1965. i 1972). Nakon nemira i općega štrajka u svibnju 1972. vlast je preuzeo general Gabriel Ramanantsoa (dogovorio povlačenje francuske vojske te suradnju sa Sovjetskim Savezom i drugim socijalističkim zemljama). Tijekom 1972–73. došlo je do etničkih sukoba, a 1975. do borbi oko vlasti nakon ubojstva tek izabranoga šefa vojne vlade, pukovnika Richarda Ratsimandrave. U lipnju 1975. ljevičarsku vojnu vladavinu uspostavio je Didier Ratsiraka; potkraj 1975. bio je izabran za predsjednika bez protukandidata (ponovno 1983. i 1989) te proglasio DR Madagaskar (nacionalizirao banke, rudnike i dr.). Veći dio od približno 140 000 doseljenih Francuza iselio se 1975. S Francuskom je Madagaskar ostao u sporu zbog nekoliko manjih otoka u Mozambičkome kanalu (Bassas da India, Europa, Glorieuses, Juan de Nova) te zbog otoka Tromelin, što ga je potraživao i Mauricijus. Godine 1977. u etničkim je sukobima bilo oko 1000 poginulih. Od 1986. D. Ratsiraka liberalizirao je gospodarski sustav, a početkom 1990-ih došlo je do demokratizacije. Nakon slobodnih izbora 1993. predsjednik je postao oporbeni vođa Albert Zafy, a nakon nemira i izbora 1996. predsjednik je ponovno postao D. Ratsiraka. U prosincu 2001. bili su održani predsjednički izbori koji su doveli do novih sukoba i dvovlašća. Izbornu pobjedu Marca Ravalomanane osporavao je D. Ratsiraka do sredine 2002., a potom je napustio zemlju. Vlast M. Ravalomanane učvršćena je nakon pobjede njegove stranke na parlamentarnim izborima u prosincu 2002. Potkraj 2006. Ravalomanana je reizabran; njegova autoritarna vladavina izazvala je prosvjede početkom 2009. s više od stotinu poginulih. U ožujku 2009. smijenjen je vojnim udarom, a predsjednik je postao Andry Rajoelina. Zbog nasilne smjene vlasti članstvo Madagaskara u Afričkoj uniji je suspendirano. Pod međunarodnim pritiscima novi je režim pregovarao sa svrgnutim predsjednikom te je postignut dogovor o prijelaznom razdoblju do novih izbora (njihovo održavanje stalno je odgađano; neuspjeli pregovori bili su 2010–11). U studenome 2011. formirana je vlada. Početkom 2000-ih društvenu stabilnost opterećuje i gospodarska nerazvijenost te rašireno siromaštvo.

Politički sustav

Prema Ustavu od 11. XII. 2010. Madagaskar je unitarna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, a biraju ga, na općim i tajnim izborima, građani za mandat od 5 godina (i na najviše dva mandata). Izvršnu vlast ima Vijeće ministara, na čijem je čelu premijer, kojega imenuje predsjednik republike. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji čine Nacionalna skupština i Senat. Nacionalna skupština ima 127 zastupnika, koje na općim, izravnim i tajnim izborima biraju građani za mandat od 5 godina. Senat ima 100 senatora, koji predstavljaju autonomne provincije, te ekonomske i socijalne interese. Pravo glasa opće je i jednako za sve građane s navršenih 18 godina života. Vrhovni sud i Visoki ustavni sud, svaki u svojoj domeni, najviši su organi sudbene vlasti. Država je upravno podijeljena na 6 provincija (faritany). Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 26. lipnja (1960).

Madagaskar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37909>.