Malavi

ilustracija
MALAVI, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8

Malavi (engl. Republic of Malawi, čičeva Dziko la Malaŵi), država u jugoistočnoj Africi, između Tanzanije (duljina granice 475 km) na sjeveroistoku, Mozambika (1569 km) na jugoistoku i jugozapadu i Zambije (837 km) na zapadu. Obuhvaća 118 484 km², od čega 24 208 km² ili 20,5% otpada na jezero Nyasa (Malawi).

Prirodna obilježja

Malavi zauzima uzak pojas zapadno i južno od jezera Nyasa i najveći dio doline rijeke Shire. U smjeru sjever–jug pruža se u duljini od približno 900 km; širina mu iznosi 80 do 160 km. U sjevernom dijelu nalaze se visoki ravnjaci (900 do 1800 m), građeni od starih kristaličnih stijena prekambrija i starijega paleozoika, koji se prema istoku i jugu spuštaju u tektonsku udolinu jezera Nyasa i dolinu Shire. Zapadno i južno od jezera pružaju se plodne nizine i visoko gorje. U jugoistočnom je dijelu Mulanje – najviše gorje Malavija (3002 m); na sjeveru je najviši ravnjak Nyika (2606 m). Na jugu se još nalaze jezera Malombe, Chirwa i Ciuta.

Klima je tropska, s vrućim i vlažnim ljetom (listopad–travanj) i razmjerno hladnom i suhom zimom (svibanj–rujan); na klimu u znatnoj mjeri utječe vodena površina jezera Nyasa. Na obalama jezera i u dolini Shire srednja je temperatura u studenome 27 °C, a u srpnju 19 °C; godišnja količina oborina iznosi u nižim predjelima 700 do 800 mm, u dolini Shire oko 1000 mm, na visokim ravnjacima 1200 mm, a u gorju Mulanje do 2500 mm. Najdulja je rijeka Shire, koja odvodi vodu iz jezera Nyasa u rijeku Zambezi (Indijski ocean).

U biljnom pokrovu najraširenije su savane, s kserofitnim grmljem akacija i baobabom te s rijetkim šumama; vlažna tropska šuma razvijena je samo u riječnim dolinama i u gorju Mulanje. Pašnjaci se nalaze na ravnjacima i u riječnim dolinama. Šume prekrivaju 37% kopnene površine Malavija.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2008. Malavi je imao 13 077 160 st., a prema procjeni za 2012. god. 14 844 822 stanovnika. S prosječnom gustoćom od 139 st. na 1 km² kopnene površine (2008) ubraja se u najgušće naseljene države Afrike. Najveća je naseljenost u južnom dijelu Malavija, gdje na 1 km² živi 100 do 400 st., dok u planinskom sjevernom dijelu živi 30 do 80 st./km², a mjestimično i manje od 10 st./km². Najbrojniji je narod Chewa (32,6%, 2008), naseljen pretežito u srednjem i južnom dijelu, kao i Nyanja (5,8%) i Ngoni (11,5%), Yao (13,5%) žive najviše u južnom priobalju jezera Nyasa, Tumbuka (8,8%) i Tonga (2,1%) na sjeveru, Sena (3,6%) i Lomwe (17,6%) na ravnjacima u porječju Shire. Potkraj 1980 ih, za vrijeme građanskog rata u Mozambiku, u Malavi je izbjeglo više stotina tisuća izbjeglica, koji su se smirivanjem stanja u matičnoj zemlji vratili početkom 1990-ih. Danas su među izbjeglicama (oko 18 400) najbrojniji građani Burundija, DR Konga i Ruande. Stanovnici su uglavnom kršćani (68%, 2010), a ima i muslimana (25%) i dr. Službeni su jezici čičeva (njime govori 57,2% stanovništva, 1998) i engleski, a rašireni su i činjandža (12,8%), čijao (10,1%) i čitumbuka (9,5%). Broj se stanovnika od prvoga popisa provedenoga u Malaviju (4 039 583 st. u 1966) utrostručio. U posljednjem međupopisnom razdoblju (1998–2008) broj stanovnika povećavao se po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,8%, a prema procjeni za razdoblje 2008–13. za 3,1% godišnje, što odgovara stopi prirodnoga priraštaja (31,2‰ ili 3,1%, 2012) jer vanjske migracije nemaju većeg učinka na broj stanovnika. Natalitet je i dalje visok (44,1‰, 2012., a 37,8‰ 2001), dok se mortalitet smanjio (22,8‰ 2001., a 12,9‰ 2012); smrtnost dojenčadi iznosi visokih 86,8‰ (2012). Malavi ide u red prvih deset zemalja na svijetu po zaraženosti HIV-om (13% stanovništva 2012). U posljednjem međupopisnom razdoblju (1998–2008) Malavi je iseljavanjem izgubio 116 880 stanovnika. Najviše ih je emigriralo u Južnoafričku Republiku u potrazi za poslom. Stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 god. čak 46,4% stanovništva, od 15 do 64 god. 50,3%, a od 65 i više god. 3,3% stanovništva (2012). Vrlo je nisko očekivano trajanje života: za žene iznosi 50,6 godina, a za muškarce 47,4 godine (2008). Ekonomski je aktivno 7 962 700 st. (2012); nezaposlenost iznosi 15,8% (2011). Glavnina stanovnika bavi se poljodjelstvom, stočarstvom i šumarstvom (86,4%); u rudarstvu, industriji i građevinarstvu radi samo 2,9%, a u uslužnim djelatnostima 10,7% zaposlenih (2011). Nepismeno je 25,2% populacije (2010). Sveučilišta imaju Zomba (osnovano 1964) i Mzuzu (1997). U gradovima živi 15,3% stanovništva (2008). Glavni je i najveći grad Lilongwe (674 448 st., 2008). Ostali su veći gradovi (2008) Blantyre (661 256 st.), Mzuzu (133 968 st.) i Zomba (88 314 st.).

Gospodarstvo

Malavi je među najsiromašnijim zemljama u svijetu (prima međunarodnu pomoć u godišnjim iznosima od oko 500 milijuna USD); 2003. siromašno je bilo oko 42% stanovništva (prema procjenama Svjetske banke). Vrijednost BDP-a 2003. bila je 7 milijarda USD (610 USD po stanovniku). U strukturi BDP-a (2003) udio je uslužnoga sektora bio 40%, poljoprivrede 40% i industrije 20%. Ima nalazišta vapnenca, ugljena i boksita, te još neiskorištenog uranija. Najrazvijenija je djelatnost uzgoj duhana, a duhanska industrija ostvaruje 55% izvoznih prihoda. Znatna je i proizvodnja čaja, kave, šećerne trske, pamuka, tapioke, krumpira i oraščića, te drvne građe i cementa. Najveći dio električne energije proizvodi u hidroelektranama (97%). Prema udjelu u vanjskoj trgovini vodeći su partneri Južnoafrička Republika (35%), SAD (17%), Njemačka (12%) i Zambija (12%). God. 2003. vanjski je dug iznosio 3,1 milijardu USD. Od 31. V. 1995. Malavi je član Svjetske trgovinske organizacije.

Promet

Malavi ima 15 451 km cesta (2003), od čega je 45% asfaltiranih. Glavne su prometnice koje povezuju sjever s jugom, od kojih jedna ide duž obale jezera Nyasa (Karonga–Mangochi), a druga usporedno s njom u unutrašnjosti; u smjeru istok–zapad glavna je cesta Saloma (jezero Nyasa)–Mchinji. Željezničke pruge (797 km, 2011) povezane su sa željezničkom mrežom Mozambika, preko čijih luka Nacala i Beira Malavi izvozi svoja dobra, a južni dio zemlje (Blantyre) ima preko Salime i Lilongwea vezu s Mchinjom na granici sa Zambijom. Jezerom Nyasa odvija se pretežito putnički promet. Međunarodne su zračne luke Lilongwe i Blantyre (Chileka).

Novac

Novčana je jedinica kvača (kwacha, MK; MWK); 1 kvača = 100 tambala.

Povijest

Najstariji tragovi čovjeka u Malaviju potječu iz razdoblja od VIII. do II. tisućljeća pr. Kr. Oko jezera Nyasa pronađena su naselja iz kamenog i željeznoga doba. Između I. i IV. st. to su područje naselili narodi Bantu, koji su oko 1480. osnovali državu plemenskoga saveza Malavi. Ta je država obuhvaćala i dijelove današnje Zambije, Zimbabvea i Tanzanije, ali se već u XVI. st. počela raspadati. Prvi Europljani na tlu današnjega Malavija bili su portugalski isusovci koji su posjetili to područje početkom XVII. st. Na području današnjega sjevernoga Malavija Ngoni su oko 1600. osnovali vlastitu državu. Plemena na sjeveroistoku od XVII. do XIX. st. bila su pod utjecajem arap. emirata istočne Afrike. Tijekom XVIII. i XIX. st. na području današnjega Malavija cvala je trgovina robljem kojoj su nositelji bili Azani, s kojima je na to područje prodirao islam. Usporedno sa širenjem islama, u Malaviju su djelovali kršćanski misionari, koji su tijekom 1880-ih i 1890-ih osnovali mnogobrojne misije. God. 1835–36. prodrli su sa sjevera u zemlju osvajači iz plemena Zulu. Istraživanja D. Livingstonea 1859–63. otvorila su put prodoru Britanaca. Kolonijalni sporovi između Britanaca, Nijemaca i Portugalaca na teritoriju istočne Afrike riješeni su potkraj XIX. st. teritorijalnim razgraničenjima (britansko-njemački ugovor 1890. i britansko-portugalski ugovor 1891), pa je Velika Britanija i nad Malavijem proglasila protektorat (1891) i prozvala ga Njasa (Nyassaland). Od 1893. do 1907. i Malavi je bio Britanski centralno-afrički protektorat (British Central Africa Protectorate), a potom, ponovno, Njasa. Koristeći ratnu zauzetost Velike Britanije u I. svjetskom ratu, domaće stanovništvo koje je vodio protestantski svećenik John Chielembwe podignulo je ustanak, ali su ustanici bili brzo svladani.

Od sredine 1940-ih antikolonijalističku borbu predvodio je Afrički nacionalni kongres Njase (NANC); protivio se brit. stvaranju Federacije Rodezije i Njase (1953). God. 1959. NANC je bio zabranjen, a njegov lider H. K. Banda zatvoren; iste je godine bila stvorena Malavijska kongresna stranka – MCP (nastavila je oslobodilački program NANC-a). Politički utjecaj MCP-a jačao je nakon uvođenja autonomije 1961; u veljači 1963. stranački vođa H. K. Banda postao je premijerom. Nakon sporazumnog istupanja iz federacije s Rodezijom (31. XII. 1963), bila je proglašena neovisnost (6. VII. 1964), a Njasa je preimenovana u Malavi. S proglašenjem republike (1966) H. K. Banda postao je predsjednikom; potkraj 1960-ih progonio je političke protivnike (bilo je zatvoreno oko 30 000 ljudi), 1970. proglasio se doživotnim predsjednikom te uspostavio autokratski jednostranački režim. Studentski i opozicijski prosvjedi povremeni su od 1970-ih (pojedini protivnici režima bili su likvidirani i u inozemstvu). Pod međunarodnim pritiskom 1993–94. započela je demokratizacija; nakon slobodnih izbora (1994) za predsjednika je izabran Bakili Muluzi (ponovo 1999). Pogranični spor s Tanzanijom (na rijeci Songwe i jezeru Nyasa) nastavljen je početkom 2000-ih. U lipnju 2003. vojska je suzbijala prosvjede što su ih poticale radikalne islamske skupine. U svibnju 2004. za predsjednika je izabran Bingu wa Mutharika (reizabran je 2009). Povremeni proturežimski prosvjedi bili su 2011–12. Mutharika je umro u travnju 2012; potom je njegova zamjenica (od 2009) Joyce Banda postala predsjednica. Društvenu stabilnost opterećuje velik broj oboljelih od HIV-a (oko 10% odraslog stanovništva).

Politički sustav

Malavi je prema Ustavu od 18. V. 1994. parlamentarna republika, država utemeljena na predsjedničkome sustavu vlasti. Predsjednik republike istodobno je na čelu države i vlade, ima ovlasti šefa izvršne vlasti, imenuje i raspušta vladu; bira se na općim i izravnim izborima na razdoblje od 5 godina, a moguća su najviše dva uzastopna mandata. Zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament, Nacionalna skupština, koja ima 193 zastupnika birana na općim i izravnim izborima na razdoblje od 5 godina. Pravo glasa je opće i jednako za sve državljane koji imaju više od 18 godina života. Sudbenu vlast obnašaju lokalni sudovi, Vrhovni apelacijski sud i Visoki sud. Administrativno država je podijeljena u 27 područja. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti (Dan republike), 6. srpnja (1964).

Malavi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38368>.